"Predlažemo joj da počne već jednom isplaćivati obećana obeštećenja slavonskim svinjogojcima pogođenima bolešću koja se mogla spriječiti ili barem bolje kontrolirati", kaže SDP
Na petu godišnjicu ulaska Hrvatske u EU završio Treći hrvatski iseljenički kongres u Osijeku na kojem je izlagala igradska vijećica Mosta NL u Osijeku, odvjetnica Sanja Mišević: „Iseljavanje zdravstvenih djelatnika se ignorira, hrvatsko zdravstvo je na aparatima, a svi ćemo jednom biti pacijenti” …
Treći hrvatski iseljenički kongres u Osijeku, gradu koji, kao i cijela Slavonija, bilježi najveći val iseljavanja, održan je protekla tri dana, a gradska vijećnica Mosta NL, odvjetnica Sanja Mišević u svom se izlaganju ponajprije osvrnula na problem iseljavanja zdravstvenih djelatnika.
„Tema moga izlaganja su potencijalni, budući iseljenici, te prijedlozi da do toga ipak ne dođe. Svjedočimo iseljavanju zdravstvenih radnika, obrazovanih i visokoobrazovanih sugrađana u najproduktivnijim godinama života, a odlaze cijele obitelji. Zdravstveni sustav ostaje bez svojih nositelja, bez zdravstvenih radnika. Ostaju bolnice bez doktora, bez vrijednih medicinskih sestara, bez inženjera… A svi ćemo jednom biti pacijenti!”, istaknula je Mišević.
Podsjetila je da je najveći broj iseljenika u dobi do 40 godina života, trećina njih su fakultetski obrazovani ljudi, a čak petina ima magisterij ili doktorat. Glavni razlozi iseljavanja su neuređenost države, nepotizam, korupcija, te radno – socijalni razlozi.
„Što će država poduzeti po ovom pitanju? Ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, bojim se da neće učiniti ništa. Prije dvije godine anketa provedena među mladim liječnicima pokazala je upravo ovakvu tendenciju, jer je 58 posto liječnika odgovorilo da bi otišlo u inozemstvo i to čak 78 posto zbog boljih uvjeta rada a tek onda plaće. Hrvatska komora medicinskih sestara također je u više navrata upozoravala na problem odlaska medicinskih sestara, ali ništa se nije poduzelo. U proteklih pet godina 1.880 medicinskih sestara zatražilo je potvrde za rad izvan RH, a od tog broja 926 medicinskih sestara zatražilo je status mirovanja zbog odlaska na rad u inozemstvo. Iako je hrvatsko zdravstvo nalazi „na aparatima”, napravljeno je ništa. Vladajući peru ruke od ovog problema”, iznijela je Mišević.
Istaknula je da ona kao odvjetnica vodi preko 1 000 predmeta u ime zdravstvenih radnika i to samo kako bi im bile isplaćene plaće na koje po zakonu imaju pravo.
„Unatoč pravomoćnim presudama, poslodavac i nadalje, iz mjeseca u mjesec zdravstvene radnike materijalno oštećuje, uskraćujući im isplatu njihovih plaća u cijelosti. Zdravstvene radnike treba platiti sukladno pozitivnim propisima države. Prije tri godine sam počela voditi sporove protiv KBC Osijek, jer im plaće nisu dobro obračunate i plaćene, a pogrešno se obračunava i broj prekovremenih sati i rad u posebnim uvjetima, ali situacija se ne mijenja”, zaključila je odvjetnica Mišević.
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?