Dan je to kada bismo trebali itekako dobro promisliti o ovom našem komadiću Zemlje, osvrnuti se oko sebe i razmisliti što bi svatko od nas mogao napraviti kako bismo sačuvali prelijepi Mediteran
Zagreb danas obilježava svoj dan i blagdan svoje nebeske zaštitnice, Majke Božje od Kamenitih vrata. Tim povodom, naučili smo ili ponovili zbog čega je upravo Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica našeg grada, te kakvu simboliku ima zagrebački grb.
A sada se vratimo još malo u slavnu prošlost Zagreba i doznajmo kako je dobio ime.
Najpoznatija legenda, koju Zagrepčani prenose s koljena na koljeno, pripovijeda nam o umornom banu koji je, prolazeći ovim područjem sreo djevojku Mandu te ju je zamolio da mu donese vode s obližnjeg izvora. “Mando, dušo, zagrabi”, banove su riječi prema kojima su Manduševac i Zagreb dobili ime.
Naravno, uz romantične legende, tu su i povijesne činjenice pa nam tako povijest otkriva da je tadašnji grad nosio ime Gradec, dok je susjedni brežuljak, zaraćen s Gradecom, bio Kaptol. Ujedinjavanjem ove dvije utvrde nastao je današnji Zagreb. Prema nekim teorijama, Zagreb je dobio ime od glagola zagrepsti, odnosno ukopati. Postoji i teorija kojom se ime grada Zagreba dovodi u vezu sa starim imenom za obalu – “b(e)reg”, a koje je i danas u uporabi u nekim hrvatskim krajevima. Latinski naziv, Zagabria, također upućuje na činjenicu da je ova lokacija još u srednjem vijeku bila zaštićena grabom, odnosno okopom.
Pretpostavlja se da je već koncem 11. stoljeća Zagreb bilo naselje podno kaptolskog brežuljka, a ugarsko-hrvatski kralj Ladislav I Arpadović 1094. godine utemeljio je Zagrebačku biskupiju. Biskupija je bila podređena ugarskom nadbiskupu u Ostrogonu koji 1134. godina izdaje dokument u kojem se prvi put spominje ime – “Zagreb”.
U koju god od ovih teorija bili skloni vjerovati, želimo vam sretan Dan najljepšeg grada <3
Koliko doista poznajete Zagreb: Znate li što znače otvorena vrata i kule na grbu Grada Zagreba?
Foto: Pixabay
Dan je to kada bismo trebali itekako dobro promisliti o ovom našem komadiću Zemlje, osvrnuti se oko sebe i razmisliti što bi svatko od nas mogao napraviti kako bismo sačuvali prelijepi Mediteran
Besplatan program uključuje selekciju video-radova međunarodnih i domaćih umjetnika: Mire Manojlovića, Ane Hušman, Ivana Faktora i Zdravka Mustaća, razgovor s Vladislavom Kneževićem i predstavljanje hrvatskog grupnog eksperimentalnog video projekta Topografije mogućeg