"Predlažemo joj da počne već jednom isplaćivati obećana obeštećenja slavonskim svinjogojcima pogođenima bolešću koja se mogla spriječiti ili barem bolje kontrolirati", kaže SDP
Saborski zastupnici Mosta Ante Pranić, Miro Bulj i Tomislav Panenić danas su na konferenciji za novinare na temu – zakoni o brdsko planinskom području i potpomognutom području, istaknuli da ta dva zakona kreiraju život u dvije trećine hrvatskih gradova i općina, a koliko su važni i bitni za vladu vidimo iz činjenice da na raspravu dolaze gotovo zadnji dan u kasne noćne sate.
“U brdsko planinskom području Hrvatske živi sto devedeset tisuća ljudi, a ovaj zakon će kreirati sliku života tih ljudi koji žive u najtežim klimatskim i geomorfološkim uvjetima. Kad sumiramo popis stanovništva iz 2011. i usporedimo s podacima iz 2017. Državnog zavoda za statistiku, vidimo da je iz tog područja iselilo 12.000 ljudi. Gradovi i općine koji ulaze u sustav brdsko planinskog područja od 2014. do 2018. sa svim poreznim prihodima i svim pomoćima iz državnog proračuna izgubili su 564 milijuna kuna, a sad nam daju pomoć 40 milijuna kuna. Ovo je nastavak državne politike neravnomjernog razvoja i procesa urbanizacije jer očito pojedinci u ovoj Vladi misle da je Hrvatska samo Zagreb”, zaključio je Ante Pranić.
“Na području brdsko planinskih područja ove godine upisano je petstotinjak prvašića manje,gdje ugašeno sadam škola, gdje imamo dvije tisuče šesto manje srednjoškolaca. Ovaj pamflet koji je Vlada poslala bez ikakvih mjera, govori da Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova treba ugasiti i premjestiti u recimo Ministarstvo financija”, rekao je Miro Bulj.
Bulj je objasnio kako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU troši novac za samoodrživost i samopromociju kroz ove zakone u kojima nema ni jedne mjere za brdsko planinska i potpomognuta područja. Ovaj podatak govori da ovo Ministarstvo nema apsolutno nikakvu svrhu postojanja.
„Ova dva zakona su zadnji čavao u lijes dvije trećine hrvatske. Ne promijene li se mjere u ovome zakonu, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU postat će grobari dvije trećine Hrvatske”, zaključuje Bulj.
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?