"Predlažemo joj da počne već jednom isplaćivati obećana obeštećenja slavonskim svinjogojcima pogođenima bolešću koja se mogla spriječiti ili barem bolje kontrolirati", kaže SDP
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak u ponedjeljak je razgovarala s predstavnikom nacionalne manjine Hrvata u Srbiji Tomislavom Žigmanovom o uključivanju hrvatske zajednice u Vojvodini u partnerstvo na prekograničnim projektima iz EU fondova, priopćilo je hrvatsko ministarstvo.
Sastanak, održan online, pokazuje nastavak velikog interesa od strane potencijalnih korisnika za novi INTERREG IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2021. – 2027., kao i za ostale programe europske teritorijalne suradnje, ističe se u priopćenju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Ministrica Tramišak je naglasila kako se trenutno provodi proces programiranja za novo financijsko razdoblje 2021.-2027. Očekuje se da će novi program biti financijski veći, oko 40 mil. eura EU sredstava (trenutni je oko 34 mil. eura) s obzirom da je Republika Hrvatska povećala alokaciju za sami program.
Kao prvi korak u programiranju, teritorijalna i socijalno-ekonomska analiza je izrađena, a budući program će financirati projekte koji doprinose sljedećim ciljevima politika Europske unije: Pametnija Europa, Zelenija Europa te Socijalna Europa, navodi se u priopćenju.
Čelnik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, Žigmanov je istaknuo kako aktivno prate napredak procesa programiranja i u tom smislu su već započeti inicijalni razgovori sa regionalnim koordinatorima na programskom području kao potencijalnim partnerima u Republici Hrvatskoj.
Kao teme od značajnog interesa za Hrvate u Vojvodini naveo je očuvanje kulturne baštine, turizam, zdravstvenu zaštitu te prateću infrastrukturu, ekologiju i kružno gospodarstvo.
S obzirom na raznolikost tema, projekte je moguće ostvariti i kroz druge programe, pri čemu će Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pružiti pomoć u vidu informiranja i prijenosa dobrih praksi te povezivanja partnera s obje strane granice, navodi se u priopćenju.
(Hina)
foto: unsplash
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?