Tim nagradama Komisija odaje priznanje odgojno-obrazovnim djelatnicima koji koriste inovativne, interaktivne i uključive pristupe poučavanju i učenju te tako utiru put svjetlijoj budućnosti za nove naraštaje
Republika Hrvatska, zahvaljujući dosadašnjem načinu upravljanja u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, povukla je samo 9% alociranih sredstava od ukupnog iznosa od čak 10,7 milijardi eura. Nažalost, loša praksa upravljanja nastavlja se i dalje.
O tome da se kasni sa svime, pa i raspisivanjem natječaja, dovoljno govori činjenica da će građani moći aplicirati za sredstva u sklopu programa suradnje Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2021. tek krajem 2019. godine.
„Svjedočimo apsurdnoj situaciji – građanima Hrvatske je dostupno 103,4 milijuna eura za projekte u domeni obrazovanja, inovacija, lokalnog razvoja i smanjenja siromaštva, pravosuđa i unutarnjih poslova te socijalnog dijaloga, dakle svim onim područjima koja pošto-poto moramo razvijati. Umjesto da se raspisivanje natječaja proglasi apsolutnim prioritetom, nadležno Ministarstvo najavljuje raspisivanje natječaja tek krajem 2019. godine. Zamislite što smo sve već mogli odraditi od 2014. godine?“, poručila je Mostova zastupnica Sonja Čikotić.
Za gospodarski rast neophodne su investicije, smatra Čikotić.
„Imamo priliku bespovratnim sredstvima potaknuti razvoj gospodarstva, zapošljavanje mladih i rast BDP-a, a propuštamo ih zbog lošeg upravljanja. Građani su pokazali volju, znanje i stručnost, prepoznali su važnost fondova Europske unije i moramo im maksimalno olakšati proces prijave. Cilj je da tijela vlasti predstavljaju najpouzdanijeg partnera u tome procesu. Ako se ovako nastavi, pitam se hoće li sredstva iz fondova Europske unije uopće stići do hrvatskih građana?“, zaključila je Čikotić.
Na sajmu se predstavilo gotovo 250 inovacija iz Hrvatske i svijeta. Predstavljene su inovacije iz Republike Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Republike Sjeverne Makedonije, SAD-a, Moldavije, Poljske, Turske, Irana i Kine
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?