Floraart je već niz godina događaj koji privlači pažnju posjetitelja. Od prvog izdanja kada je tadašnji Sajam cvijeća okupio 130.000 posjetitelja, do danas, kroz 60 godina održavanja izložba je izrasla u prepoznatljiv simbol proljeća u Zagrebu
Od 1964. do 2025. godine, dva uređaja definirala su naš odnos s računalima: tipkovnica i miš. Iako se procesori, memorije, grafički sustavi i softveri dramatično promijenili u proteklih 60 godina, način unosa podataka ostao je gotovo identičan. No s razvojem umjetne inteligencije, senzorske tehnologije i glasovne obrade, pitanje više nije hoće li tipkovnica i miš biti zamijenjeni – nego kada i čime.
Kratka povijest tipkovnice i miša
Tipkovnica se temelji na pisaćim strojevima iz 19. stoljeća. IBM ju je standardizirao u 1980-ima (layout 101/104 tipke). Miš je izumio Douglas Engelbart 1964. godine, a Apple ga popularizirao 1984. s Macintoshom. Ova dva uređaja su od tada postali standard – zbog preciznosti, jeftine izrade i univerzalnosti.
Zašto su još uvijek dominantni?
Ali unatoč tim prednostima, već godinama rastu potrebe za alternativama – zbog ergonomije, dostupnosti i sve složenijih zadataka u digitalnim okruženjima.
Realne alternative – dostupne već danas
1. Glasovni unos i AI asistenti
Tehnologija: Google Assistant, Siri, Alexa, Microsoft Copilot, ChatGPT, Whisper
Prednosti: brzina, pristup bez ruku, fleksibilnost jezika
Nedostaci: buka okoline, privatnost, ograničena preciznost u tehničkim kontekstima
Realna upotreba: 2025.–2030. u uredima, pametnim kućama, osobnoj asistenciji
Eye-tracking i pogledom vođena interakcija
Tehnologija: Tobii, Apple Vision Pro, Lenovo ThinkPad + IR kamera
Prednosti: bez dodira, brzo fokusiranje, pristup za osobe s invaliditetom
Nedostaci: skupa implementacija, zamor očiju, trenutačno ograničeno na nišne uređaje
Realna upotreba: 2025.–2032. u VR/AR, zdravstvu i hands-free radnim okruženjima
3. Gestovne kontrole (pokreti rukom u zraku)
Tehnologija: Leap Motion, Kinect, Apple Vision, Meta Quest Pro
Prednosti: intuitivne geste, 3D interakcija, bez fizičkog kontakta
Nedostaci: niska preciznost za složene zadatke, fizički zamor
Realna upotreba: 2024.–2030. u dizajnu, edukaciji, proširenoj stvarnosti
4. Brain-Computer Interface (BCI) – direktan unos mislima
Tehnologija: Neuralink (Elon Musk), Kernel, OpenBCI
Prednosti: potpuna sloboda kretanja, pomoć paraliziranim osobama
Nedostaci: invazivne metode, etičke dvojbe, još u prototipu
Realna upotreba: 2035.+ za medicinu, high-end specijalizacije

Evolucija, a ne revolucija
Tipkovnica i miš neće preko noći nestati, ali njihova dominacija je u silaznoj putanji. Budućnost ide prema multimodalnoj interakciji: kombinacija glasa, pogleda, gesta i AI-a koja će se prilagođavati korisniku i kontekstu. Tehnologija je već tu, ali čeka pametnu integraciju i širu prihvaćenost.
Slično kao što volan još uvijek postoji u autima s AI asistencijom, tako će i tipkovnica postojati još desetljeće ili dva – ali neće više biti jedina opcija.
Floraart je već niz godina događaj koji privlači pažnju posjetitelja. Od prvog izdanja kada je tadašnji Sajam cvijeća okupio 130.000 posjetitelja, do danas, kroz 60 godina održavanja izložba je izrasla u prepoznatljiv simbol proljeća u Zagrebu