"Predlažemo joj da počne već jednom isplaćivati obećana obeštećenja slavonskim svinjogojcima pogođenima bolešću koja se mogla spriječiti ili barem bolje kontrolirati", kaže SDP
Promjena imena europskih institucija, oporezivanje pesticida, paneuropske izborne liste i referendumi na razini cijele Europske unije, neke su od preporuka građana europskom političkom vrhu, usuglašenih na Konferenciji o budućnosti Europe.
Dvjesto europskih građana, što uživo, što virtualno, od petka do nedjelje u Firenci je raspravljalo o budućnosti Europske unije. Bio je to prvi od četiri panela, podijeljenih po tematskim cjelinama, na kojima su nasumce odabrani Europljani usuglasili svoje preporuke europskim institucijama.
Osim u Firenci, gdje se teme bile vrijednosti i prava, sigurnost i poštivanje zakona, paneli će se održati u Dublinu, Varšavi i Maastrichtu, a sudjelovat će ukupno 800 europskih građana.
Nakon tri dana razgovora u bivšem samostanu iznad Firence, današnjem sjedištu Europskog sveučilišnog instituta (EUI), građani su usuglasili 39 preporuka. Za odobrenje su trebale dobiti podršku tri četvrtine sudionika.
Građani su tako preporučili EU-u da usvoji kriterije protiv diskriminacije na tržištu rada, s kvotama za mlade, starije, žene i manjine, a tvrtke koje ih ispune dobivale bi subvencije ili porezne olakšice. Od europskih institucija zatraženo je da pokrenu programe osnivanja priuštivih vrtića u tvrtkama.
Građani su pozvali na bolji tretman životinja u stočarstvu i promociju ekološke poljoprivrede u Europi i svijetu, što bi se trebalo postići oporezivanjem emisija štetnih plinova, upotrebe pesticida i prekomjerne potrošnje vode.
Predlaže se i carina za sve uvozne poljoprivredne proizvode iz zemalja koje imaju prednost nižih standarda proizvodnje, te prekid subvencioniranja masovne poljoprivredne proizvodnje u Europi koja ne vodi prema klimatski i ekološki održivoj agrikulturi.
Manje birokracije, više demokracije
Preporučuje se stroža provedba pravila o tržišnom natjecanju kako bi se sačuvao medijski pluralizam i spriječili monopoli u svim državama članicama.
Građani preporučuju i preimenovanje EU institucija kako bi njihove funkcije bile jasnije. Tako bi Vijeće Europske unije trebalo postati Senat Europske unije, a Europska komisija biti Izvršna komisija Europske unije.
Građani preporučuju institucijama i njenim predstavnicima da koriste pristupačniji jezik i izbjegavaju birokratske termine.
Od europskih institucija se traži i zakon koji će uskladiti izborne kriterije u europskim članicama, trenutno različitima po dobi glasanja ili datumu izbora.
U završnom dokumentu upućenom institucijama stoji i kako bi Europljani trebali imati pravo glasati za nadnacionalne stranke, čiji su kandidati iz različitih država članica.
Građani pozivaju i na mogućnost referenduma na razini EU-a o „iznimno važnim“ pitanjima za cijelu Europu. Referendum bi trebao raspisivati Europski parlament, a bio bi pravno obvezujuć.
Traži se i uspostavljanje građanskih skupština koje bi se sastajale svakih 12 do 18 mjeseci. Njihovi sudionici bi se, baš kao i na Konferenciji o budućnosti Europe, birali nasumično, a institucije bi morale uzeti u obzir njihov stav ili dati argument zašto nije poslušan.
Poziva se i na stvaranje digitalne platforme na kojoj će građani moći glasati putem interneta te na bolje obrazovanje o demokraciji kako bi se mladi uputili u funkcioniranje procesa EU-a.
“Nema izlaza”
Preporuke građana bit će predstavljene na plenarnoj sjednici Konferencije, na kojoj će se one dodatno oblikovati. Na toj će sjednici, uz građane, sudjelovati i članovi Europskog parlamenta (EP), vlada članica, predstavnika nacionalnih parlamenata, Europske komisije i drugih.
„Zadatak plenarne bit će reakcija na preporuke građana, da predloži kako ispuniti preporuke građana“, rekao je u Firenczi za Hinu Guy Verhofstadt, šef izaslanstva EP-a zadužen za rad Konferencije.
Taj liberalni belgijski političar naglasio je da će europskim institucijama biti jako teško ignorirati te preporuke.
„Ovo su organizirale europske institucije s nacionalnim parlamentima. Sve to smo radili kako bi slušali i potaknuli građane na participaciju, pa ne vidim situaciju u kojoj bi Europsko vijeće, Europska komisija ili Parlament mogli reći da ih neće poslušati“, dodao je.
(Hina)
foto: unsplash
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?