"Predlažemo joj da počne već jednom isplaćivati obećana obeštećenja slavonskim svinjogojcima pogođenima bolešću koja se mogla spriječiti ili barem bolje kontrolirati", kaže SDP
Ivan Prskalo, novo lice hrvatske političke scene, na trećem je mjestu Mostove liste kandidata za europarlamentarne izbore. Prskalo je pravnik u velikom međunarodnom koncernu, obiteljski čovjek i društveni aktivist. Izazvao je dosta pažnje obzirom da je mlad, nov i čvrsto zagovara svoje stavove.
Zašto Most?
S Mostovcima dijelim iste vrijednosti, prvenstveno želju za borbom protiv korupcije. Pošteni su, neumorni u svojoj borbi unatoč svim pokušajima do sada od strane ukrorjenjenih struktura da ih maknu. Fajteri su i zato mi se sviđaju kao ekipa. Želim da moja djeca imaju sutra veće mogućnosti, da im mogu jednog dana reći da se i njihov tata borio za njihovu budućnost. Umirovljenici jedva preživljavaju, mladi se iseljavaju, osjetio sam da je trenutak da se uključim i dam sve od sebe da pokušamo promijeniti stanje u Hrvatskoj.
Čime ste se do sada bavili, koje je vaše područje interesa?
Pravnik sam, radim u velikom međunarodnom koncernu koji pokriva niz gospodarskih pitanja, uključujući i ulaganja u važne infrastrukturne projekte, kao i primjenu propisa te pokušaj sukreiranja tih propisa sugestijama zakonodavcima u javnim raspravama i sl. Područje interesa je društveni sektor svakako, kršćanskih sam uvjerenja i smatram da treba služiti društvu za opće dobro. Godinama sam aktivan u župi na Jarunu, tamo sam radio na zaštiti tradicionalnih vrijednosti, zaštiti temeljnog prava da djecu odgajamo u skladu s vrijednostima u koje vjerujemo.
Kažu da ste vi nakonzervativniji Mostov kandidat, zašto i jeste li?
Volim svoju zemlju, obiteljski sam čovjek i aktivan sam u župi i s mladima, protivnik sam abortusa i to je stvorilo sliku najkonzervativnijeg kandidata vjerojatno. Ne bježim od svojih stavova, dapače, čvrsto stojim iza njih. Danas je ta podjela na liberalne i konzervativne jača nego ikada, političke elite se trude etiketirat ljude tako da ne dobiju uopće priliku reći što misle. To poticanje podjela je u suprotnosti od svega u što vjerujem. Zalažem za apsolutnu zaštitu slobode govora i mišljenja, kao i sve ostale slobode – sve dok one ne ugrožavaju tuđu.
Protivite se pobačaju dakle, i to otvoreno komunicirate, koji je vaš stav o zakonskoj zabrani?
Protivim se pobačaju, da. I nikada neću podići glas ni podržati zakon koji bi omogućavao
pobačaj. Za mene život počinje začećem i svako ljudsko biće ima pravo na život. Protiv sam marginaliziranja, osuđivanja žena, smatram da im je jako teško u svakom društvu, pogotovo našem i treba im dati potporu, ali uvijek ću štititi život. U javnu raspravu treba uključiti i predstavnike svjetonazora vjernika, teologe, obzirom da je u Hrvatskoj to većina stanovništva.
Da se maknemo malo od svjetonazorskih tema, što mislite kava je položaj Hrvatske trenutno u EU i što biste pokušali promijeniti da osvojite mandat u EU parlamentu?
Hrvatska je sve samo ne ravnopravna članica. Na začelju smo Europske unije, izuzetno smo loše apsorbirali sredstva. Naša javna uprava je bila prespora, nespremna i neorganizirana, pa nismo mogli povući sredstva. Posljedicu toga osjetili su gospodarstvenici, poljoprivrednici, naši malo obrtnici kojima nismo omogućili sredstva za gospodarski rast. Potpuno smo izgubljeni u tom sustavu. Zašto 90% sredstava za istraživanje preko Europskog istraživačkog vijeća (ERC) ide starijim članicama? Zašto hrvatski jezik neće biti u potpunosti primijenjen u radu Europskog parlamenta ni u trećem sazivu u kojemu će raditi naši zastupnici? Postoje tendencije za smanjenjem kohezijske politike i skraćenjem roka za realizaciju projekata, što ne ide u korist slabije razvijenim članicama s manjim apsorptivnim kapacitetom. To se mora mijenjati, i planiram se zajedno s ostalim Mostovim kandidatima boriti da naš poljoprivrednik, poduzetnik, student, učitelj ima jednake uvjete i mogućnosti kao onaj u Danskoj, Njemačkoj ili Švedskoj, a trenutačno Hrvatska definitivno nije u poziciji pružiti im to.
Izazovi u pogledu radne snage prisutni su diljem EU, a sve više i u Hrvatskoj. Koje je rješenje?
Zalažem se za jednakopravnost svih radnika u Europskoj uniji – svaki građanin EU-a ima pravo na jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedne radne uvjete te socijalnu zaštitu i uključenost. Most se ne protivi mobilnosti koja je jedna od temeljnih sloboda, ali naglasak stavlja na zadržavanje domaćih ljudskih resursa i ulaganje u njih. U Europskom parlamentu potrebno je založiti se za specifične nacionalne programe krojene prema potrebama svake pojedine članice koji će se financirati iz zajedničke blagajne, a privatni sektor može znatno doprinijeti izradi takvih programa i obrazovnih kurikula koji će poticati izvrsnost i pratiti potrebe tržišta.
Treba li se Europska unija širiti?
Naravno, mislim da bi bilo sjajno kad bi nam se pridružio jedan Island, jer bi to doprinijelo boljem standardu svih članica. U regiji je to kompleksno pitanje – načelno da, ali uz poštivanje svih uvjeta i rješavanje otvorenih pitanja u međudržavnoj suradnji. Želio bih naglasiti da će se Most zalagati za to da Hrvatska nikako ne propusti riješiti otvorena pitanja putem procesa pristupanja tih država, posebno u slučaju Srbije gdje se treba riješiti pitanje ratne odštete i nestalih.
Foto: Youtube (screenshot, LaudatoTV)
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?