"Predlažemo joj da počne već jednom isplaćivati obećana obeštećenja slavonskim svinjogojcima pogođenima bolešću koja se mogla spriječiti ili barem bolje kontrolirati", kaže SDP
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja u ime predlagatelja opoziva potpredsjednice Vlade RH Martine Dalić, ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, danas je u Hrvatskom saboru održao govor u kojem se osvrnuo na cijeli slučaj Agrokor, kako bi u pravi kontekst stavio sukob interesa ministrice Dalić.
„Prošla je točno godina dana od izvanredne uprave u Agrokoru. Propagirao se donedavno kao koncern o čijem je uspjehu i opstanku izravno ovisi prosperitet hrvatskog gospodarstva, pa i cijele države. Sintagma kako je Agrokor prevelik da propadne ili da država ne može dozvoliti da Agrokor nestane obilježila je dva desetljeća. Prelazilo se preko neizmjernog kreditiranja preko HBOR-a i komercijalnih banaka, vađenja iz naftalina mjenice i razvoja tržišta faktoringa. Naravno, sve to nije moglo trajati dovijeka. A onda, odjednom „svi su sve znali“. Izjavio je to guverner HNB-a. Da ne bi bilo zabune, kad kažem svi, ne mislim naravno na našeg ministra financija, koji još ni danas ne zna ništa. Ni ministrica Dalić nije ništa znala jer je prije dva dana u intervjuu rekla da je prvi puta za probleme u Agrokoru saznala kad i svi drugi, krajem siječnja 2017.“, obrazložio je Grmoja.
A što reći na tu izjavu ministrice Dalić?, zapitao je Grmoja i dodao: „Doktorica ekonomije, iskusna političarka i državna dužnosnica, bivša zaposlenica Međunarodnog monetarnog fonda, zamjenica pregovarača kod ulaska u EU, iskusna bankarica i predsjednica uprave jedne od hrvatskih banaka, ništa nije znala do siječnja 2017. Neću reći da to nije moguće, neću reći ni da ta izjava gospođe Dalić nije istinita. Ali to onda otvara druge probleme i nameće nova pitanja: Može li gospođa Dalić biti ministrica gospodarstva ako je Agrokor, najveći poslovni sustav u zemlji, nije zanimao? Ako ju je ipak zanimao, a sve ovo što sam prethodno u grubim crtama iznio nije došlo do nje, pitanje je kakav je sustav izvještavanja u Vladi RH i u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta?.“
Grmoja je istaknuo činjenicu da je Most na svojevrstan način gotovo prisilio Vladu da se pozabavi Agrokorom, angažmanom Mosta dokinute su financijske injekcije i netko je konačno rekao dosta bacanju novca poreznih obveznika.
„Rješavanje problema Agrokora predsjednik Vlade prepustio je Martini Dalić. Tijekom izrade Lex Agrokora Dalić je glatko odbijala konstruktivne prijedloge Mosta. Primjerice, kada smo predlagali da Agrokorom upravljaju tri povjerenika, dakle kolektivna izvanredna uprava, ministrica Dalić za to nije htjela niti čuti. I danas se pitamo zašto je odbila taj prijedlog!? Iz današnje perspektive, kada znamo što je Ante Ramljak tamo radio, odgovor zašto su takvi kontrolni mehanizmi u radu izvanredne uprave odbijeni nameće se sam od sebe. On angažira ALIXPARTNERS, savjetničku tvrtku koja nema stručnjake koji poznaju ekonomski i pravni okvir u kojem je Agrokor nastao i u kojem i danas posluje. Imajući u vidu da je, prema Lex Agrokoru, suglasnost potpredsjednice Dalić uvjet za angažman savjetnika izvanredne uprave, jasno je da je ona sve znala. Naravno, ALIXPARTNERS je pukom slučajnošću odabrao baš TEXO MANAGEMENT, tvrtku u kojoj je zaposlenik bio Ante Ramljak. Ogromne savjetničke naknade, PR agencije, sve je to bilo pod velom tajne mjesecima. Vlada, predsjednik Vlade i ministrica Dalić imali su kolektivnu „sinkopu“ koja je potrajala sve do veljače 2018. U međuvremenu, nisu čitali ni novine. Kada su se saznali razmjeri Ramljakova sukoba interesa, bilo je jasno da je premijer prepustio odgovornost ministrici Dalić, a njezina je odgovornost to što nije inzistirala na sprječavanju sukoba interesa, već je dopustila kompromitaciju cijelog postupka izvanredne uprave u Agrokoru“, izložio je Grmoja.
Zaključio je kako je vrijeme da svi zastupnici pokažu javnosti kako ovakve skupe pogreške ne mogu proći nekažnjeno: „Ova današnja rasprava kao i glasovanje o povjerenju ministrici Dalić pokazat će i kako se odnosimo prema sukobu interesa. Je li sukob interesa nešto što želimo širiti, pomagati i poticati ili smo kao društvo sazreli da se s takvim štetnim pojavama obračunamo“, istaknuo je Grmoja.
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?