"Predlažemo joj da počne već jednom isplaćivati obećana obeštećenja slavonskim svinjogojcima pogođenima bolešću koja se mogla spriječiti ili barem bolje kontrolirati", kaže SDP
Zastupnici Europskog parlamenta glasat će ovaj tjedan o obnovi potresima pogođene Hrvatske i pozvati Komisiju da u suradnji s europskim i hrvatskim institucijama osmisle način za brzu raspodjelu potrebne financijske i druge pomoći za brzi oporavak pogođenih područja.
Europski parlament će u četvrtak na plenarnoj sjednici raspravljati i glasati o rezoluciji o ublažavanju posljedica potresa koji su prošle godine pogodili Hrvatsku – 22. ožujka Zagreb i dijelove Krapinsko-zagorske županije u kojem je oštećeno preko 26 tisuća zgrada te 29. prosinca središnju Hrvatsku u kojem je teško stradala Petrinja i obližnji gradovi i sela Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Majske Poljane i druga okolna sela, i u kojem je poginulo sedam osoba, 26 ranjeno te srušeno preko 30 tisuća zgrada.
U izradi nacrta rezolucije sudjelovali su hrvatski zastupnici iz svih zastupničkih klubova Europskog parlamenta.
U nacrtu rezolucije poziva se Komisiju da zajedno s europskim i hrvatskim institucijama “osmisle brzi način za raspodjelu potrebne financijske i druge pomoći kako bi se osigurao brzi oporavak pogođenog područja”.
Komisiju se pritom poziva da kod odobravanja financijske pomoći vodi računa da se Hrvatska istodobno bori s pandemijom koronavirusa i s cijelim nizom razornih podrhtavanja.
Hrvatsku se poziva da u svom planu za oporavak i otpornost, koji je ključan dokument za povlačenje sredstava iz europskog instrumenta za oporavak EU sljedeće generacije, prioritete stavi na obnovu kuća i zgrada vodeći računa da budu otporne na potrese.
Hrvatske se vlasti poziva da pozorno nadziru obnovu nakon potresa kako bi se osigurali najviši seizmički standardi za sve zgrade i infrastrukturu.
U nacrtu rezolucije se kaže da se proces obnove i izgradnje treba provesti najbrže što je moguće, transparentno i iz stručni nadzor te da se vodi računa o demografskom aspektu kako bi to područje imalo perspektivu razvoja. Stoga se poručuje da posebnu pozornost treba posvetiti izgradnji infrastrukture koja je nedostajala i prije potresa te da se osigura zadovoljavanje svih osnovnih potreba i usluga u svim dijelovima pogođenog područja.
Komisiju se poziva da razmotri produljenje 18-mjesečnog roka za korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti u slučaju snažnog i razornog potresa.
U nacrtu rezolucije pohvaljuju se napori snaga spašavanja, civilne zaštite, hrvatskih oružanih snaga, dobrovoljaca, organizacija civilnog društva, međunarodnih organizacija i lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti u spašavanju života i ublažavanju posljedica potresa.
U tekstu se također poručuje da prioritet u cijepljenju protiv covida 19 treba biti pogođeno područje te se potiče hrvatsku vlada da provede najavljenu odluku o preusmjeravanju značajnog broj doza cjepiva u Sisačko-moslavačku županiju.
(Hina)
foto: unsplash
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?