"Predlažemo joj da počne već jednom isplaćivati obećana obeštećenja slavonskim svinjogojcima pogođenima bolešću koja se mogla spriječiti ili barem bolje kontrolirati", kaže SDP
Most NL je danas na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru predstavio svoj Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, o kojem su govorili predsjednik Mosta Božo Petrov i saborska zastupnica Sonja Čikotić koja je s Petrom Mandić, voditeljicom Mostovog Savjeta za demografiju radila na prijedlogu zakona.
„Danas nakon kontinuiranog rada predstavljamo naš prijedlog zakona, a kroz Mostov Pokret ostanka tijekom zadnjih godinu dana, već smo iznosili demografske incijative, jer je to temelj i nit vodilja naše platforme kojoj je cilj ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj. Jer pitanje svih pitanja je pitanje demografije! Hrvatska izumire i nalazi se pred demografskim slomom. Podaci pokazuju da se nikad nije rodilo manje djece unazad 100 godina! Danas je vidljivo da oni koji u rukama imaju i škare i sukno, nemaju političku volju. Cilj Mostovog prijedloga zakona je omogućiti majkama da se uz majčinstvo mogu i profesionalno ostvariti u svijetu rada, odnosno zadržati svoje mjesto na tržištu rada i realizirati se u obje uloge“, rekao je Petrov.
Istaknuo je da se prema prvim privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku od prošle godine, nastavio očekivani negativni prirodni prirast i negativni demografski trend.
„Štoviše, trend se ubrzao. Već izvjesno vrijeme je prisutno demografsko starenje stanovništva, uz depopulaciju i pad nataliteta, a to je ozbiljno nacionalno, strateško i gospodarsko pitanje. Demografskog rješenja nema bez ključnih reformi javne uprave i pravosuđa! A tu je i važno pitanje ravnopravnosti spolova. Jer loša i negativna demografska slika dovodi do njihove neravnopravnosti, a učinkovita demografska politika morala bi osigurati pravni okvir i politike koje će biti usko povezane s ostvarivanjem tog ustavnog načela. Samo pozitivno iskustvo s prvim djetetom potaknut će ženu, ako to ona želi, na daljnje ostvarivanje u ulozi majke“, istaknuo je Petrov.
Zastupnica Sonja Čikotić je objasnila Mostov standard prema kojem tijekom cijele prve godine života djeteta sve majke imaju minimalnu naknadu 3 991, 20 kunu. Do sada je tijekom prve godine dana života djeteta minimalna naknada bila 2 328, 20 kuna. Majke koje imaju veću plaću prema sadašnjem zakonu primaju punu plaću tijekom prvih šest mjeseci života, a drugih šest, roditeljskog dopusta imaju naknadu od 3 991, 20 kunu. Za te majke ili majke i očeve Most predlaže punu plaću za prvu godinu života djeteta.
Za majke koje imaju troje i više djece, ili blizance, nakon prve godine djeteta, mogu se vratiti na posao i uz svoju plaću koristiti i mjesečnu naknadu od 2 328, 20 kuna. Također, kroz ovaj zakonski prijedlog predlažemo da bake i djedovi umjesto roditelja mogu koristiti roditeljski dopust, roditeljsku poštedu od rada ili roditeljsku brigu o djetetu i za to primaju naknadu od 2 328, 20 kuna.
„Naš cilj je demografski oporavak Hrvatske i jačanje pravnog okvira za usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života uz ekonomsko osnaživanje žena. Djeca, majke i obitelj najviše su vrednote društva i bas zato smo krenuli u izmjene ovog zakona. Položaj žena na tržištu rada, nepuno radno vrijeme, nenapredovanje zbog čestih izbivanja s posla i kažnjavanja, potom niža satnica, prekidi u radnom odnosu, manji broj godina radnog staža, što dovodi do razlika u mirovini i povišenog rizika od siromaštva. Teret obitelji leži u većoj mjeri na ženama, a dokaz tome je i korištenje rodiljnih dopusta očeva od samo 0,31 posto i roditeljskog dopusta na 4,47 posto. Financijski učinak na proračun je 400 milijuna kuna, a ako znamo da nam je proračun 129 milijardi kuna, po ovom prijedlogu zakona to iznosi 0,31 posto“, objasnila je Čikotić.
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?