"Predlažemo joj da počne već jednom isplaćivati obećana obeštećenja slavonskim svinjogojcima pogođenima bolešću koja se mogla spriječiti ili barem bolje kontrolirati", kaže SDP
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), savjetodavno tijelo EU-a koje predstavlja civilno društvo, prošlog je tjedna pozvao Europsku komisiju da direktivom ustanovi europski okvir za primjerenu minimalnu plaću kako bi se smanjilo siromaštvo i razlike među članicama Europske unije.
EGSO smatra da je obvezujući okvir EU-a u vidu direktive potreban kako bi se pokušao uistinu riješiti ozbiljan i dugotrajan problem siromaštva u Europi te Uniji vratila vjerodostojnost s obzirom na to da EU nije ni približno ispunio svoje obveze usmjerene na smanjenje broja europskih građana kojima prijeti siromaštvo za 20 milijuna, priopćio je EGSO.
Razlike u propisanim plaćama unutar EU-a su velike. Prema podacima Eurostata minimalna plaća u Bugarskoj iznosi 286 eura, dok je u Luksemburgu 2071 euro. Postojeći je instrument za suzbijanje siromaštva otvorena metoda koordinacije koja nije ispunila očekivanja.
U mišljenju EGSO-a navodi se da njome nije osiguran primjereni minimalni dohodak u svim zemljama EU-a, što je uzrokovalo daljnje produbljivanje razlika unutar i između država članica te uvelike naškodilo vjerodostojnosti EU-a.
“Uvođenje obvezujućeg europskog okvira za dostojan minimalni dohodak u Europi, koji bi omogućio generaliziranje, podupiranje i dostojno (odgovarajuće) određivanje sustava minimalnog dohotka u državama članicama, bilo bi stoga prvi europski važan odgovor na ozbiljan i postojan problem siromaštva u Europi”, stoji u mišljenju pod nazivom “Za europsku okvirnu direktivu o minimalnom dohotku”, koje je sastavio član Skupine radnika i bivši predsjednik EGSO-a Georges Dassis, a usvojeno je na plenarnom zasjedanju Odbora prošlog tjedna sa 158 glasova za, 81 protiv i 12 suzdržanih.
EGSO je 2013. usvojio mišljenje o istoj temi u kojem je tražio od Komisije da “preispita mogućnosti financiranja europskog minimalnog dohotka, uz naglasak na uspostavi odgovarajućeg europskog fonda u tu svrhu”, no tada je Komisija prijedlog ocijenila preuranjenim, stoji u u priopćenju EGSO-a.
Ovim mišljenjem EGSO predlaže Europskoj komisiji da, u vidu direktive, uvede obvezni europski okvir za primjereni minimalni dohodak.
“To bi se moglo uvesti u obliku direktive kojom bi se odredio referentni okvir za utvrđivanje primjerenog minimalnog dohotka, prilagođenog životnom standardu i načinu života u svakoj zemlji i kojim bi se uzeli u obzir elementi društvene preraspodjele, oporezivanja i životnog standarda ovisno o referentnom proračunu, čija bi se metodologija utvrdila na europskoj razini”, stoji u mišljenju EGSO-a.
Izvjestitelj Dassis je rekao da se Komisija “ne smije skrivati iza načela supsidijarnosti, na koje se u ovom slučaju nepravilno poziva, te na temelju toga odlučiti da ne može poduzeti ništa u vezi s tako važnim problemom koji se odražava na dostojanstvo i ljudska prava“.
EGSO je savjetodavno tijelo EU-a, koje sebe opisuje kao “most“ između civilnog društva i institucija Europske unije, ima 350 članova iz svih država članica, a Hrvatska ima 9 članova EGSO-a. Članovi, koje predlažu vlade država članica, a potvrđuje ih Vijeće EU-a uzimajući u obzir mišljenje Komisije, na mandat od pet godina, djeluju u tri skupine koje predstavljaju poslodavce, radnike i razne interese(poljoprivrednici, slobodne profesije, potrošači, organizacije za zaštitu okoliša, mali poduzetnici itd. ).
Skupina poslodavaca je glasala protiv mišljenja te je podnijela svoje protumišljenje u kojemu se navodi da bi se načelo supsidijarnosti trebalo poštivati te da ne postoji pravni temelj za takvu mjeru u ugovorima o Europskoj uniji. Protiv protumišljenja glasala su 142 člana, dok su ga 92 člana podržala, a 8 ih je bilo suzdržano.
„Razmatranje minimalnog dohotka na nacionalnoj razini nije samo primjerena već i učinkovitija mjera jer će sustavi minimalnog dohotka biti prilagođeni posebnostima svake države članice”, rekao je Jacek Krawczyk, predsjednik Skupine poslodavaca.
Europski parlament, Vijeće i Komisija su, prema Ugovorima EU-a obvezni zatražiti savjet EGSO-a kada donose zakone za određena područja, a EGSO također donosi mišljenja na svoju inicijativu i predaje ih institucijama EU-a na razmatranje.
Uz te dvije vrste mišljenja, EGSO, na zahtjev institucija EU-a donosi tzv. istraživačka mišljenja, koja se tiču dugoročnih planova u određenom području. EGSO imenuje izvjestitelja i stručnu skupinu za izradu prijedloga, kojeg skupina usvaja konsenzusom, a potom se o prihvaćanju mišljenja glasa na plenarnoj sjednici EGSO-a, koja se sastaje devet puta godišnje.
(Hina)
Foto: Pixabay (ilustracija)
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?