Tim nagradama Komisija odaje priznanje odgojno-obrazovnim djelatnicima koji koriste inovativne, interaktivne i uključive pristupe poučavanju i učenju te tako utiru put svjetlijoj budućnosti za nove naraštaje
Zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renato Petek (Naprijed Hrvatska – Progresivni savez) priopćio je u četvrtak da je Čistoća opet prestala prazniti spremnike s plastikom.
Petek kaže da je jutros prije dolaska predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović u posjet zagrebačkoj Gradskoj upravi obišao zapadni dio grada i otkrio da gradska Čistoća opet ne prazni spremnike s plastikom.
“Svi se sjećamo kako se prije samo tri mjeseca plastična ambalaža iz kontejnera ‘prelijevala’ zagrebačkim ulicama jer je bila ispunjena kvota ugovorena s tvrtkom CEZAR g. Pripuza i Reoma Grupom, koji su tonu prikupljene plastike Čistoći plaćali 10 kuna, čime Čistoća dnevno na tom poslu stvara dug od 14.000 kuna”, ističe Petek.
“Sada već dokazani nesposobnjakovići i štetočine u Čistoći, Holdingu, predvođeni gospodinom Bradićem, gospođom Stojić Deban, pročelnicom Jozić i gradonačelnikom Bandićem, opet su iznenađeni da nemaju kamo s plastikom”, navodi Petek.
Kvote dogovorene aneksom ugovora s Pripuzom iz studenog su ispunjene, a novog ugovora nema. Naime, raspisan je novi natječaj za zbrinjavanje plastične ambalaže za 2019. godinu, ali nisu predviđeni rokovi za žalbu, upozorava zastupnik.
“Zar nisu naučili da su pregovori s g. Pripuzom sve samo ne jednostavni jer su, prepuštajući posao s otpadom privatniku, stvorili tvrtku čudovište koju više ne mogu kontrolirati”, pita Petek.
Gradski čelnici najavljuju poskupljenje usluge odvoza otpada od 1. studenoga, no pravo je pitanje kako će opravdati poskupljenje, ako nisu u stanju osigurati redovno odvoženje otpada, poručuje u priopćenju Petek.
(Hina)
Foto: Pixabay (Ilustracija)
Na sajmu se predstavilo gotovo 250 inovacija iz Hrvatske i svijeta. Predstavljene su inovacije iz Republike Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Republike Sjeverne Makedonije, SAD-a, Moldavije, Poljske, Turske, Irana i Kine
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?