"Predlažemo joj da počne već jednom isplaćivati obećana obeštećenja slavonskim svinjogojcima pogođenima bolešću koja se mogla spriječiti ili barem bolje kontrolirati", kaže SDP
Polaganjem vijenca na grobnicu utemeljitelja moderne Turske hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović počela je u srijedu uzvratni državni posjet Republici Turskoj, na poziv svoga kolege Recepa Tayyipa Erdogana, piše Nacionalni Portal, prenoseći Hina-u.
Nakon odavanja počasti na grobu Mustafe Kemala Ataturka, predsjednica se zaputila na radni sastanak s predsjednikom turskog parlamenta, Velike nacionalne skupštine, Binalijem Yildirimom.
Jednodnevni posjet nastavlja kasno poslije podne u Uredu turskog predsjednika gdje je nakon svečana dočeka predviđen razgovor u četiri oka.
Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose, a dvoje šefova država susreće se danas u Ankari godinu dana od predsjedničina radnog posjeta Turskoj kada je mnogo pozornosti bilo posvećeno Bosni i Hercegovini koja se pripremala za parlamentarne izbore.
Očekivanja od lanjskog susreta varirala su ovisno o interesnim skupinama. Stranke u BiH s hrvatskim predznakom očekivale su da Zagreb lobira u Ankari kako bi predsjednik Erdogan svojim utjecajem na bošnjačko političko vodstvo pomogao postizanju jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i izmjeni izbornog zakona, a bošnjačke strane takva su očekivanja odbacile kao zadiranje u njihova unutarnja pitanja.
Dvoje predsjednika završilo je sastanak iskazivanjem potpore reformskim procesima u BiH i za očekivati je da će to nastaviti kroz trilateralne sastanke, RH-BiH-Turska. Struktura vlasti u BiH određena je Daytonskim sporazumom i na neki način to je unutarnja stvar BiH, rekao je lani Erdogan.
Turski predsjednik boravio je u državnom posjetu Hrvatskoj u travnju 2016., na svečanom obilježavanju 100. godišnjice priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama u Hrvatskoj. Tada je izrazio zadovoljstvo integriranošću muslimanske zajednice istaknuvši da je Hrvatska hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovijesti i poručio da u suvremenim društvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija.
Važna tema današnjeg razgovora dvoje predsjednika koji su se susreli i na rubu jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a, bit će jačanje gospodarske suradnje i poticanje investicija.
Na gospodarskom forumu u Zagrebu 2016., Erdogan je rekao da bi robna razmjena između dvije države trebala iznositi milijardu američkih dolara, a kao područja u kojima postoje mogućnosti za jačanje suradnje istaknuo je turizam, energetiku, financijski sektor i poljoprivredu.
Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Turske iznosila je 2017., po hrvatskim podacima, 486,8 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz u Tursku iznosio 171,6 milijuna dolara, što je 40 posto više nego 2016. godine.
U prvih 10 mjeseci 2018., po zadnjim podacima, ostvarena je robna razmjena od 427 milijuna dolara, prema podacima koje je iznio Ured predsjednice.
Dvoje predsjednika razgovarat će također o situaciji na Bliskom istoku, u osjetljivu trenutku nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje američkih vojnika iz Sirije.
Nezaobilazna tema razgovora bit će i situacija u jugoistočnoj Europi s kojom Turska ima snažne povijesne veze i znatna ulaganja. U tom kontekstu dvoje predsjednika osvrnut će se na situaciju u BiH, Makedoniji i na Kosovu.
Hrvatska će, kao i za ranijih susreta sa svojim kolegom, izraziti potporu Turskoj na njezinu putu u Europsku uniju s obzirom na to da je Turska jedan od glavnih europskih sigurnosnih i gospodarskih partnera.
Lani je Grabar-Kitarović zahvalila Turskoj na brizi za milijune izbjeglica s Bliskog istoka te za poštivanje sporazuma s EU-om iz 2016. koji je omogućio zaustavljanje izbjegličkog vala preko tzv. balkanske rute.
U nazočnosti dvoje predsjednika dvije zemlje potpisat će Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH.
Program suradnje potpisat će državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Zdravka Bušić i zamjenik turskog ministra kulture i turizma, a Protokol suradnje muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, i predsjednik TIKA-e Serdar Cam.
Boravak u Turskoj predsjednica će završiti radnom večerom s turskim predsjednikom na koju su pozvani i predstavnici hrvatske zajednice u Turskoj.
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?