"Predlažemo joj da počne već jednom isplaćivati obećana obeštećenja slavonskim svinjogojcima pogođenima bolešću koja se mogla spriječiti ili barem bolje kontrolirati", kaže SDP
Većina građana Europske unije smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovoj zemlji u čemu su Hrvati na prvom mjestu, a manjina ispitanih kaže da je i osobno doživjela korupciju, pokazuju rezultati Eurobarometra o korupciji.
Istraživanje provedeno od 6. do 19. prosinca 2019. obuhvatilo je 27.498 građana u 28 zemalja članica te pokazuje da u 24 zemlje članice većina stanovnika smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovoj zemlji.
Na prvom je mjestu Hrvatsku u kojoj 97 posto ispitanika misli da je korupcija široko rasprostranjena.
Slijede Cipar i Grčka (95 posto), Španjolska i Portugal (94 posto), Litva (92 posto).
S druge strane, u Finskoj samo 22 posto ispitanih misli da je korupcija raširena, u Danskoj 35 posto, Švedskoj 40 posto te Nizozemskoj 47 posto.
Anketirani su odgovarali na pitanja o općoj percepciji korupcije, korupciji u javnim institucijama i poslovnom sektoru, učinkovitosti vlade, pravosuđa i institucija u suočavanju s korupcijom, o osobnim iskustvima s korupcijom u kontaktima s ustanovama i u javnom zdravstvu.
U svim zemljama članicama, kojih je u prosincu prošle godine bilo 28, ukupno 71 posto anketiranih smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovim domovinama, što je za tri posto više u odnosu na 2017. godinu.
Istodobno to je manje nego 2013. godine kada je 76 posto mislilo da je korupcija široka rasprostranjena.
U Hrvatskoj se taj postotak od 2013. do 2019. narastao 94 na 97 posto.
Više od četvrtine ispitanika u EU-u, njih 26 posto smatra da su osobno pogođeni korupcijom u svakodnevnom životu.
U sedam zemalja preko polovice ih tako misli, a najviše u Rumunjskoj (64 posto), zatim na Cipru (60 posto), Portugalu (59 posto).
U Hrvatskoj 54 posto ispitanika smatra da je osobno pogođeno korupcijom.
Na razini EU-a, 5 posto ispitanika odgovorilo je da je moralo platiti mito za zdravstvene usluge u javnim zdravstevnim ustanovama. Najviše ih je u Rumunjskoj 19 posto, a u Austriji 17 posto. Hrvatska s Njemačkom dijeli deveto i deseto mjesto sa sedam posto.
U proteklih 12 mjeseci, pet posto ispitanika je odgovorilo da je osobno iskusilo ili svjedočilo korupciji. Najviše ih je u Hrvatskoj, 15 posto, zatim u Austriji 14 posto, Mađarskoj 12 posto. Najmanje ih ima u Danskoj i Finskoj, dva posto.
(Hina)
foto: pixabay
Svinjogojcima nije pruženo objašnjenje zašto su za zonu zaštite i zonu nadziranja određene iste mjere. Svinjogojci se pitaju, kad se već radi na smanjenju populacije svinja kako bi se zaustavilo širenje virusa, zašto se ne dozvoli ili naredi klanje za vlastite potrebe nakon kliničkog pregleda od strane veterinara u zoni nadziranja?