Mostov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Zvonimir Troskot upozorio je na konferenciji za medije na veliki problem OŠ Jure Kaštelana na Trnjanskoj Savici. Radi se o školi koja je nakon zagrebačkog potresa unatoč statičkoj nesigurnosti dobila zelenu naljepnicu. Na problem ove škole upozorila je i saborska zastupnica I. izborne jedinice Marija Selak Raspudić te majka dvojice učenika i bivši učenik ove škole.
Troskot je napočetku objasnio kako je OŠ Jure Kaštelana statički nesigurna, energetski neučinkovita, dotrajala i ima azbestne krovove. Škola je sagrađena1967. godine, a nadograđena je 1968. polumontažnim objektom koji ni tada nije odgovarao svemu što je propisivao tadašnji Zakon o gradnji. “Nedopustivo je da 2021.g. zagrebačke mališane, trnjanske mališane, šaljemo u polumontažne objekte koji su stari 54. godine. Ovaj polumontažni object bio je zamišljen da traje 25 godina, a sad je dočekao 54. godinu u krhkosti. Statika ove zgrade je Gradu Zagrebu dobro poznata i već je 10 godina na stolu. Nedavni potresi su dodatno prodrmali statiku ove škole. Pitanje je kako je ovakav 54. godine star polumontažni objekt s vrlo krhokm statikom dobio zelenu naljepnicu. Tko će iz Gradske Uprave pogledati našu djecu u oči, naše zagrebačke mališane i reći ‘nama je do vašeg djetinjstva stalo’, ako je na jednu ovako krhku građevinu i statiku, stavljena zelena naljepnica”, rekao je Troskot.
Troskot je pitao zar se u Zagrebu trebaju dogoditi tragedije kao u Italiji 2002. i 2009. kad su u potresima poginula djeca, da bi se Gradska Uprava na čelu s Milanom Bandićem i Lovrićem otrijeznila i da bi konačno napravili nešto sukladno inicijativama roditelja.
Troskot je Gradu uputio i određene zahtjeve: hitnu provedbu neovisne statičke analize školske zgrade, analizu koja će biti transparentna i dostupna široj javnosti kao što je zatražila inicijativa roditelja; analizu stanja građevnog materijala od kojeg je škola napravljena sa posebnim naglaskom na azbest; transparentan uvid zainteresiranoj javnosti u sve dosadašnje redovite preglede koji obvezuju vlasnika objekta (Grad Zagreb) na osnovni pregled svake godine i glavni pregled koji se provodi svakih deset godina; što hitniji početak stvarnih radova na rekonstrukciji škole, a ne kozmetičkih popravaka sa planiranih 100 000 kn za 2021. god.
“Zadnja točka koju tražimo je da se borba roditelja za prava njihove djece prestane nazivati politikanstvom i da konačno Grad Zagreb i Gradonačelnik naprave nešto za naše roditelje, a ponajviše za naše mališane jer oni to zaslužuju”, zaključio je Troskot.
U ime roditelja Savice, medijima se obratila i majka dvoje učenika OŠ Jure Kaštelana, Martina Silov. “Prošlo ljeto smo se nadali da će početi rekonstrukcija škole kako je bilo i najavljeno. Do danas se još ništa nije promijenilo. Svjesni smo da ima i drugih škola u Zagrebu koje su oštećene nakon potresa, ali ova škola odavno je proglašena statički nesigurnom i zato joj je potrebna hitna obnova. Naša djeca svakodnenvno dolaze u ovu zgradu iako smo svjesni te dotrajalosti i problema statike. Nadamo se da će ove poruke što prije doći do odgovornih i da će se problemi OŠ Jure Kaštelana početi što prije početi rješavati. Obzirom da nisam politički aktivna, nećkala sam se kad su me Mostovci zvali da dam izjavu u ime roditelja. Došla sam ipak jer smatram da moramo zajedno i jedinstveno apelirati da se škola Jure Kaštelana što prije obnovi. Djeca su naša budućnost i koliko brinemo o školama, toliko brinemo o budućnosti naše djece”, rekla je Silov.
Bivši učenik škole i Mostov koordinator za GČ Trnje Lovro Marković, objasnio je kako je škola izgledala kada je on pred 15 godina išao u školu. “Prozori u školi i tada bi se nakon otvaranja raspadali, na zidovima su i tada bile vidljive pukotine, a svake jeseni za malo većih kiša glavni hodnik škole bio je poplavljen zbog neadekvatnog sustava odvodnje”, rekao je Marković i dodao kako djelatnici škole već 15 godina vode aktivnu borbu da škola bude obnovljena ali je sve nekoliko puta stalo ili na Gradu ili na Ministarstvu znanosti obrazovanja.
Iznio je i osvrt mag.ing. građevine Mateje Barišić na problematiku statike OŠ Jure Kaštelan. “Škola je izgrađena prema projektu iz 1962. godine, dakle sa minimalnom potresnom otpornosti. Prema tehničkom propisu za građevinske konstrukcije, u okviru redovitog održavanja građevinske konstrukcije provode se redoviti pregledi zgrada (za ovaj tip građevine svakih 10 godina). Grad, očito svjestan toga propisa, 2012. naručuje pregled zgrade od strane Studio Arhinga. Pregledom je zaključeno da zgrada nema seizmičku otpornost prema propisima 2012. Osim što ne zadovoljava potresno opterećenje statika zgrade je ugrožena i slijeganjima tla. Nadalje, naljepnice koje dodjeluju inženjeri volonteri su samo procjene oštećenja i uporabljivosti. Naljepnica je brza procjena, napravljena bez statičkog proračuna. Ona služi kao početak, a ne kraj sanacije zgrade, nema nikakvu pravnu težinu niti procjenitelj nosi ikakvu odgovornost. Sve daljnje aktivnosti se moraju temeljiti na projektu obnove/sanacije”, objasnio je Marković i dodao “Ova škola ima izraziti problem sa statičkom otpornošću u smjeru istok-zapad. Bilo kakva potresna aktivnost u smjeru istok-zapad ovu bi školu mogla srušiti”.
Saborska zastupnica Kluba Mosta Marija Selak Raspudić osvrnula se na peticiju za obnovu ove škole koju je potpisalo više od tisuću roditelja. “U gradu koji je uređen posao brige o azbestu i statike škole, a za koji su u ovom slučaju morali brinuti roditelji, obavljaju ljudi koji su za njega plaćeni. Roditelji bi trebali biti tu da sretno i bezbrižno ostavljaju svoju djecu ispred škole i da dođu po njih kad nastava završi. Nažalost, trenutno smo u situaciji kada roditelji preuzimaju funkcije nadležnih službi i u kojoj su roditelji primorani sami pozabaviti se ovom školom jer Grad to za njih ne radi”, istaknula je Selak Raspudić. Dodala je i kako u program mjera piše da zgrade koju su dobile zelenu naljepnicu neće ići u konstrukcijsko pojačanje. “Otvoreno je pitanje hoćemo li uopće moći doći do toga da se ova škola konstrukcijski pojača. Pukom srećom ova škola je izbjegla tragediju, jer je u ovom potresu bio na djelu rasjed koji nije išao u smjeru koji bi pokazao njenu konstrukcijsku slabost”, zaključila je Selak Raspudić.
Foto: Most