Ideja 15-minutnog grada posljednjih je godina postala globalni urbanistički ideal – život u kojem su posao, škola, trgovina, liječnik, kulturne i sportske ustanove te prostor za slobodno vrijeme dostupni za svega četvrt sata hoda, vožnje biciklom ili javnim prijevozom. No, najnoviji rezultati Friendly City Indexa otkrivaju neugodno iznenađenje: većina ispitanika iz Zagreba smatra da je naš glavni grad pao na ispitu i još uvijek je daleko od vizije „grada na dohvat 15 minuta“.
Tvrtka Syno International, specijalizirana za prikupljanje i analizu podataka, provela je istraživanje o konceptu 15-minutnih gradova u devet zemalja Srednje i Istočne Europe: Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Ukrajini. Inicijativu je pokrenuo i podržava Bolt, najveća europska platforma za mobilnost, koja surađuje s mnogobrojnim neovisnim stručnjacima i akademskim institucijama, s ciljem da građanima omogući usporedbu učinkovitosti svojih gradova s drugima.
Idealan život na dohvat 15 minuta – stvarnost još uvijek udaljena
Građani 54 gradova u devet zemalja sudjelovali su u istraživanju odgovarajući na pitanja koliko im je vremena potrebno da stignu do većine ključnih odredišta u svom gradu. Rezultati pokazuju da većina stanovnika u čak 48 gradova živi u tzv. 30-minutnim gradovima, dok se iznimke – u kojima većina ispitanika može do svojih odredišta stići u 15 minuta ili manje – bilježe isključivo u manjim gradovima. Iako se koncept 15-minutnog grada povezuje s kvalitetnijim, zdravijim i održivijim životom te ga pojedini gradovi, poput Pariza, već nastoje provesti u praksu, istraživanja pokazuju da su i vodeće metropole još uvijek daleko od tog standarda, najčešće ostajući u okvirima „30-minutnog grada“.
Zagreb rekorder u gubljenju vremena u prometu
Građani Zagreba, Zadra, Splita, Rijeke i Osijeka sudjelovali su u ovom međunarodnom istraživanju. Zagreb se izdvojio kao jedini grad s popisa u kojem je čak 56% stanovnika izjavilo da im je potrebno barem 30 minuta kako bi stigli do svojih uobičajenih odredišta. U Osijeku su mišljenja podijeljena – 47% ispitanika smatra da im treba pola sata, dok jednaki udio tvrdi da im je dovoljno 15 minuta. Slična je situacija i u Splitu, gdje 45% građana procjenjuje da do cilja stiže za 30 minuta, a 44% vjeruje da im je četvrt sata sasvim dovoljno da stignu na željenu destinaciju.
Zadar osvaja titulu najboljeg 15-minutnog grada u regiji: hrvatski grad pobjednik regije među 54 europska grada
Na vrhu ljestvice 15-minutnih gradova među 54 analizirana grada našao se Zadar, apsolutni pobjednik koji je odnio prvo mjesto budući da su čak 54% ispitanika iz Zadra potvrdilo da im je dovoljno četvrt sata da stignu do željenog odredišta. Na suprotnom kraju spektra smjestila se latvijska Riga, gdje tek 9,8% stanovnika uživa u toj praktičnosti, dok je predzadnji Kijev sa svega 11,6% ispitanika.
Ovi rezultati oslikavaju veliku raznolikost – dok se neki gradovi sve više približavaju idealu, drugi od njega ozbiljno zaostaju. Među baltičkim prijestolnicama najbliži konceptu „15-minutnog grada“ je Tallinn, u kojem 19,2% stanovnika svakodnevne potrebe ostvaruje unutar četvrt sata.
I drugi hrvatski gradovi također imaju čime impresionirati, 53% Riječana i 47% Osječana izjavilo je da do odredišta stignu za 15 minuta. Zanimljivo, upravo su u tim gradovima dostupni Boltovi električni romobili, koji se najčešće koriste za kraće relacije do dva kilometra ubrzavajući dolaske na odredište.
Putovanje nije samo pitanje udaljenosti, već navika i izbora prijevoza, infrastrukture i urbanističkog planiranja
Ocjene iz CEE gradova znatno se razlikuju, ali ukupni trend pokazuje da koncept 15-minutnog grada i dalje ostaje velik izazov. Veličina grada očito utječe na prosječno vrijeme putovanja, ali rezultati također pokazuju da presudnu ulogu imaju i drugi faktori – poput prometne infrastrukture, dostupnosti javnog i alternativnog prijevoza, urbanističkog planiranja i svakodnevnih navika. Ta dostupnost zauzvrat pozitivno utječe na osobne financije, mentalnu dobrobit i ukupnu kvalitetu života. Iskustvo 15-minutnog grada oblikuju ne samo gradska infrastruktura, nego i izbori građana, stil života i prometne navike. Prema istraživanju, ovaj obrazac izraženiji je među mlađim ljudima. Također, oni koji koriste dijeljene ili alternativne načine prijevoza putuju brže od onih koji ovise o privatnim automobilima.
Prometni stres: tihi neprijatelj zdravlja i kvalitete života
Iako 15-minutni gradovi služi kao korisna referentna vrijednost, koncept nije samo stvar vremena. Ako ljudi provode više vremena u prometu, to odražava negativne posljedice urbanističkog dizajna – koje u konačnici utječu na kvalitetu života građana, od financija do zdravlja.
„Prometne gužve ne uzrokuju samo stres i tjelesnu napetost, nego i osjećaj da nam vrijeme izmiče iz ruku. Umjesto da ga posvetimo odmoru ili obitelji, sate provodimo u koloni, što dugoročno stvara frustraciju i iscrpljenost. Dugotrajna vožnja kroz gradske gužve ostavlja snažan trag i na tijelu i na psihi – tijelo reagira ubrzanim radom srca, povišenim krvnim tlakom i napetošću mišića, a psihički se javljaju razdražljivost i pad koncentracije. Kada je takav stres svakodnevan, on se pretvara u kroničnu iscrpljenost, probleme sa spavanjem pa i ozbiljnije zdravstvene poteškoće.” – izjavila je Tihana Gamulin Ulaga, savjetodavna terapeutkinja te savjetovala kako se bolje nositi sa stresom uzrokovanim prometom: “Važno je razviti male strategije kojima tijelu i umu dajemo predah – kroz svjesno disanje, glazbu koja opušta ili kratke trenutke odmora izvan vozila. Takvi mali koraci mogu napraviti veliku razliku u tome kako se nosimo sa svakodnevnim prometnim izazovima.“
Kombinacija prijevoznih sredstava za brže stizanje na odredište
Podaci iz svih tržišta pokazuju da među onima koji uspijevaju živjeti u skladu s konceptom 15-minutnog grada, najpopularniji načini prijevoza su: električni romobili (47,37%), bicikli (36,52%) i usluge taksi prijevoza putem aplikacija (35,42%).
Arhitekt Filip Steković iz Zip arhitektonski studio komentira kako bismo u našoj metropoli poboljšali prometnu protočnost: “Želimo li Zagreb približiti modelu 15-minutnog grada, potrebno je obeshrabrivati korištenje osobnih automobila i poticati razvoj javnog prijevoza, biciklističke infrastrukture i mikromobilnosti. Istovremeno, grad treba stvarati snažne polifunkcionalne podcentre koji nude javne, uslužne i poslovne sadržaje unutar kvarta, čime se smanjuje svakodnevna tranzicija stanovnika prema monofunkcionalnim zonama poput Radničke ceste, Buzina ili Donjeg grada.” – izjavljuje arhitekt Filip te nadodaje: “U tranzicijskom razdoblju veliku ulogu mogu odigrati privremene financijske stimulacije koje bi potaknule građane na promjene ponašanja – primjerice, korištenje zajedničkih vožnji. Nekada je bilo uobičajeno da više ljudi zajedno ide na posao jednim automobilom, a danas se većinom vozi samostalno. Ukoliko bi građani koristili grupne vožnje i mikromobilnost, istovremeno bi se smanjio broj vozila na cestama i pokazala stvarna orijentacija prema zaštiti okoliša.”
Planiranje po mjeri čovjeka: osam načela koja vode prema 15-minutnom gradu
Javni prijevoz, međutim, manje je zastupljen među ovim „15-minutnim stanovnicima“ – samo 14,69% ga koristi kao glavni način kretanja, u usporedbi s 26,23% koji voze privatne automobile i 26,67% koji koriste usluge dijeljenja automobila. Iako gradovi mogu imati različite izazove povezane s vremenom putovanja, ocjena u konačnici ovisi o udjelu građana koji osjećaju da žive u 15-minutnom gradu. To znači da je recept za uspjeh uglavnom univerzalan: smanjiti gužve, poboljšati javni prijevoz te proširiti infrastrukturu i pristup alternativnim opcijama mobilnosti.
Studija „±15-Minute City: Human-Centred Planning in Action“ Tehničkog sveučilišta u Münchenu navodi osam ključnih načela planiranja: blizina osnovnih usluga; dostupnost javnog prijevoza; gustoća naseljenosti i zaposlenosti; mješovita namjena prostora; ulice pogodne za hodanje i vožnju biciklom; ugodni javni prostori; inkluzivnost; i univerzalna prisutnost ovih karakteristika u cijelom gradu.
Friendly City Index
Ljestvica 15-minutnih gradova, temeljena na međunarodnom istraživanju, prva je inicijativa Friendly City Indexa. Friendly City Index međunarodna je baza podataka s ocjenama koja uspoređuje moderne gradove CEE regije iz perspektive usmjerene na ljude – pokrivajući sve, od svakodnevnog vremena putovanja i pristupa zelenim površinama do osobnih financija i biciklističke infrastrukture.