(VIDEO) Zagrepčani odlučili: Ove znamenitosti smatrate simbolima Zagreba

Odrastanje na zagrebačkom asfaltu ima svoje privilegije, no nerijetko ljepote našeg grada uzimamo zdravo za gotovo pa više ne primjećujemo njegove posebnosti. Kada vas netko pita koja zagrebačka znamenitost je za vas simbol grada, što biste mu odgovorili?

Na ovo su pitanje odgovarali članovi Facebook grupe “Zakaj volim Zagreb” koja okuplja najveći broj Zagrepčana i zaljubljenika u Zagreb.

Našlo se tu svakojakih odgovora, od Sljemena pa do gradonačelnika Bandića za kojeg su građani ustvrdili da je atrakcija koju nema nitko 🙂 .

No, ‘ajmo se uozbiljiti – među najčešćim odgovorima kao zagrebački simbol građani su izdvojili: Sljeme, Jelačić plac, zagrebačke tržnice, Kamenita vrata, Zagrebačku katedralu, Kulu Lotrščak i naravno, Dinamo.

Sljeme

Sljeme je vrh planine Medvednice koja se nadvija nad Zagrebom, na 1033 metara nadmorske visine. Sljeme je jedno od najdražih zagrebačkih izletišta, a do njega vodi asfaltirana cesta, pješačke staze, a do 2007. godine u pogonu je bila i sljemenska žičara od koje su danas ostala samo neostvarena obećanja gradonačelnika Milana Bandića, a zbog čega je žičara postala svojevrstan gradski mit.

Na južnim padinama Medvednice, na brdu Mali Plazur smjestila se i srednjovjekovna utvrda Medvedgrad, također mjesto obavijeno raznim mitovima, od kojih su najpoznatiji oni o Crnoj kraljici.

Jelačić plac

Trg bana Josipa Jelačića, ili po zagrebački Jelačić plac, glavni je zagrebački trg, ujedno i lokacija na kojoj se najčešće sastaju Zagrepčani. Dok su starije generacije sklonije onoj: “Nađemo se pod repom”, mlađi se pak uglavnom sastaju “kod sata”.

Osim repa, odnosno bana Jelačića i njegovog konja, Jelačić plac krasi i Manduševac uz koji se vežu legende o nastanku imena “Zagreb”. Naime, prema legendi, Zagreb je dobio ime po lijepoj Mandi koja je, zagrabivši vode iz tog zdenca, napojila vojnika koji je ondje prolazio.

Trg se nije oduvijek nalazio u krugu grada, već je bio prazna poljana ispod zidina Gradeca i Kaptola, na kojoj su obitavali došljaci kojima je pristup gradu bio zabranjen. Širenjem grada na Ilicu i Staru Vlašku i Trg bana Josipa Jelačića je postao najužim dijelom grada.

Dolac

Trbuhom grada naziva se zagrebačka tržnica Dolac koja je otvorena 1930. godine na mjestu starih zidina koje su srušene. Svjedok postojanja ovih zidina ulica je nazvana “Pod zidom”. Preteča Dolca bila je tržnica Harmica koja se nalazila na Jelačić – placu.

Malo je poznato da se ispod Dolca nalazi groblje. Naime, do crkve sv. Marije nalazio se samostan rimokatoličkog crkvenog reda- cistercita, čiji su temelji uočeni pri raskopavanju lokacije za novu tržnicu. Pri kopanju terena za tržnicu otkrivene su i kosti s groblja koje se nekada nalazilo uz crkvu sv. Marije za koje se vjeruje da pripada cistercitima.

Kamenita vrata

Kamenita vrata su jedan od najbolje očuvanih spomenika starog Zagreba. Dio su obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca i jedina su od vrata koja postoje još i danas. Sagrađena su u 13. stoljeću a svoj današnji oblik dobila su 1760. godine. U prolazu vrata smještena je kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, prema slici koja je neokrnjena preživjela veliki požar 1731. godine.

Majka Božja od Kamnitih vrata dio je naše svakodnevnice, a kako je postala zaštitinicom našega grada ispripovijedala nam je Zagorka:

“U noći pojavio se požar u krčmi na Dvercima, a Manduša je sliku Majke Božje odnijela svojoj kumi uz Kamenita vrata. Razorni je požar opustošio sve od Dverci do Kamenitih vrati.

Građani grada Zagreba stoje na zgarištu. Duboka im bol u licima i dušama. I Manduša iz krčme na Dvercima stoji s njima i lije suze za slikom svoje Majke Božje uz koju je vezala staru priču o postanku najdražeg joj grada.

Kopaju građani prah i pepeo na garištu. Odjednom krik ljudstva prolama zrakom. Krik čuđenja – strahopoštovanja – zanosa! Iz praha i pepela digoše sliku Majke Božje. Ljudi stoje – drhću, šapat ide od usta do usta.

Barilec: Sveti Bože! Rub slike uhvatio je plamen, a onda se zaustavio!?

Plemenščak: Predstavio se, poklonio svetosti lika Bogorodice i ugasnuo!

Manduša: Sve je izgorilo, sve – samo Majka Božja ostaje u gradu našem! Čudotvorna Majka Božja!

(…) Kleče građani pod svodovima stare kule na Kamenitim vratima. U polumraku drhću svijeće u njihovim rukama. Ljepota djevojka Manduša svetu sliku Majke Božje, izvađenu ispod pepela, prisloni o zid stare kule i kliče glasom zanosite duše:

Majka Božja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama, na sve vjekove!… I dolazit će k tebi hrvatske duše, da prime utjehu jadu svome, potporu nadama svojim, zaštitu od pogibelji od zlotvora svojih!… I tebe slavit će grad naš rođeni, dragi, dok u njemu bude roda hrvatskoga!”…

Kula Lotrščak

Kula Lotrščak jedna je od simbola Zagreba. Nalazi se na Gradecu, uz nekadašnja mala gradska vrata Dverce na Strossmayerovom šetalištu. Uz Kamenita vrata i Popov toranj smatra se do danas najbolje sačuvanim objektom gradskog obrambenog sustava. Lotrščak se isprva zvao kula od Dverca, ali od 1646. kada je u njemu smješteno zvono počeo se zvati Lotrščakom.

U Kuli je smješten Grički top, koji svakog dana pucnjem označava podne. Na vrhu se nalazi kupola s vidikovcem. Kula Lotrščak je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Tajne zagrebačke katedrale: Gotički graditelji ostavili u njoj skrivene poruke, a više od stoljeća čuvala je tajnu staklene kapsule

Dinamo

Najtrofejniji hrvatski klub nebrojeno nas je puta rasplakao, razveselio, naljutio, no ljubav prema njemu ne treba previše objašnjavati, zar ne? Povijest Dinama obilježena je vječitom borbom njegovih navijača – od borbe za njegovo ime, pa sve do borbe za njegovu dušu koja još uvijek traje.

A što vi smatrate najljepšim simbolom Zagreba? Pišite nam na mail redakcija@zagrebdanas.hr ili u inbox Facebook stranice portala.

Foto: Wikimedia

Tagovi: dinamo, kamenita vrata, kula lotrščak, sljeme, zagrebačka katedrala, zagrebački simboli,