Zagrebačke legende pravo su malo povijesno blago u kojem se isprepliću mitovi i činjenice. Iza svakog zagrebačkog kvarta stoji poneka priča koja se generacijama prenosi s koljena na koljeno, a ovoga puta zagrebat ćemo ispod površine kvarta u zapadnom dijelu grada – Črnomerca.
Postoje dvije legende o nastanku imena ovog zagrebačkog kvarta. Prema prvoj, pored potoka koji se spuštao niz zapadne obronke Medvednice postojalo je nekoliko mlinova, a u jednom od njih, posao je obavljao mlinar prozvan “Črnomerec”. Prema usmenoj predaji, upravo po njemu ime je dobio potok, a zatim i naselje.
Druga priča kaže da Črnomerec svoje ime duguje mesaru koji je varao ondašnje stanovnike pri vaganju mesa. Budući da su ga sve svi bojali, nitko mu se nije usudio prigovoriti, no dali su mu nadimak – črni merec iz čega je nastao – Črnomerec.
Jedna od legendi, pak, tvrdi da se Crna kraljica s Medvedgrada okupala u potoku pa je otud nastalo i ime.
Povijesne činjenice o Črnomercu
Arheološka nalazišta na području Črnomerca (Donja Kustošija) i susjedne Gradske četvrti Podsused-Vrapče (spilja Veternica) navode na zaključak o boravku ljudi na ovom prostoru već u kameno doba, prije više od 35.000 godina.Više materijalnih ostataka nalazimo iz vremena Rimljana.
Rimska cesta koja je spajala Medvednicu sa Savom, protezala se od Ilice preko Svetoga Duha, Kustošije i južnoga dijela Grmoščice na Donje Vrapče i Stenjevec. Život na području Črnomerca, ali i na znatno širem prostoru, u srednjem je vijeku ponajprije vezan uz Medvedgrad, utvrdu na uzvisini jednog od istaknutih medvedničkih izdanaka, praktički na samoj granici današnjih gradskih četvrti Črnomerec i Podsljeme.
Črnomerec se spominje već u 13. i 14. stoljeću kao jedno od naselja gradečkih kmetova. U 17. stoljeću na tom se području spominju još neka gradska sela: Čukovići, Vrhovci, Jelenovec i Domjanići.
Na jugozapadu Gradske četvrti Črnomerec nalazi se zemlja Grmoščica što ju je plamić Petar u srednjem vijeku darovao Kaptolu. U starom opisu toga prostora spominje se blatni brijeg, a tu se i danas izrađuje opeka. Godine 1819. selo Črnomerec ima 197 stanovnika, a 1878. taj se broj povećava na 725. Nekako u to vrijeme razvijaju se i novija naselja na području današnje gradske četvrti: Mikulići, Fraterščica, Bijenik, Novaki, Kustošija.
Foto: Wikimedia