Saborski zastupnik Zvonimir Troskot danas je na konferenciji za novinare govorio o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, koji hrvatska Vlada mora poslati najkasnije do kraja sljedećeg mjeseca, a javnost ne zna ni što Vlada predlaže, niti kako će upotrijebiti očekivana sredstva.
„Takvo ponašanje vlasti ocjenjujemo skandaloznim iz više razloga. Prvo, ovakvo ponašanje jasno pokazuje demokratski deficit i jasno je da Plenkovića i njegovu kliku uopće ne zanima što o njihovom planu misle oni na koje se taj plan odnosi i izravno tiče. Plenković i njegovi kažu da pregovaraju s Briselom, a što pri tome misli Hrvatska, nije im važno i ne smatraju relevantnim. U ozbiljnom pristupu izradi ovakvog plana morala bi postojati i ozbiljna javna rasprava, a ne „plan“ koji je odraz istog pristupa koji nas je doveo u ovakvu situaciju, odnosno u ovisnost o državi i zaostajanje, sa čvrsto ukorijenjenom lošom političkom ekonomijom. Drugo i važnije, danas imamo sve više rezultata primijenjenih istraživanja koji pokazuju da infrastrukturni objekti zapravo ne vode rastu i nisu preduvjet rasta. Drugim riječima, efekt infrastrukturnih objekata na rast manji je od drugih načina na koji bi se dobiveni darovi i pomoć mogli upotrijebiti“, pojasnio je Troskot.
Istaknuo je kako je privatni sektor zbog pandemije pretrpio ogromnu štetu i potrebna mu je financijska podrška kako bi opet stao na noge i kako bi se stvorili temelji za daljnji, ubrzani rast, te im treba dodijeliti 50 posto novca, odnosno oko 23 milijarde kuna.
„Jasno je da nas EU potiče na ulaganje u privatni sektor, potpuno suprotno od onoga što vlada predlaže pa se postavlja pitanje pravih interesa Andreja Plenkovića. Raspodjelu novca tako da glavnina ide za javne projekte Vladini pregovarači pravdali su zahtjevima Europske unije, što se pokazalo neistinitim. Naime, na konferenciji The Economista na temu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Celine Gauer, glavna direktorica za implementaciju programa oporavka i otpornosti na razini EU, rekla da je Hrvatskoj potrebna diverzifikacija ekonomije jer je turizam krhak i snažno pogođen koronakrizom. Istaknula je da aktiviranje privatnih ulaganja mora biti u središtu Nacionalnog plana. Nužno je osigurati apsorpciju EU sredstava u iznimno kratkom vremenu, koje će se brzo pretvoriti u nove poslove“, ističe Troskot.
Troskot je naglasio kako će poduzetnička pažnja ostati usmjerena pretežno na državu, a privatni uspjeh ostat će ovisan o diskrecijskim odlukama države.
„Kada država vodi rast ekonomije znači da uvijek kada ima priliku, država će sve učini da bi stavila šapu na novce. Toj je šapi prirođeno da pridaje veliku važnost infrastrukturnim objektima.“
Troskot je izložio gdje Most predlaže alociranje sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost:
„Za privatni sektor (samozapošljavanje, inovacije i razvoj, izvoz) predvidjeli smo 50 posto, a 50 posto za javni sektor (reforma javne uprave, reforma lokalne i regionalne samouprave, reforma pravosuđa, reforma sustava bolovanja, željeznička infrastruktura). Od toga, potpore za samozapošljavanje obrtnicima, što smanjuje nezaposlenost u kratkom roku, a fokus bi stavili na poticanje otvaranja obrta. Zatim, potpore za inovacije i razvoj malim poduzećima, a to nisu velike potpore za R&D, već potpore za razvoj poslovanja poduzeća kroz tehnološki razvoj, inovacije poduzeća. Potpore za jačanje izvozne orjentiranosti, za jačanje komercijalne djelatnosti na stranim tržištima (marketing, prezentacija na međunarodnim tržištima), te potpore za razvoj tehnologije.“
Foto: Most