Tajne zagrebačke katedrale: Gotički graditelji ostavili u njoj skrivene poruke, a više od stoljeća čuvala je tajnu staklene kapsule

Zagrebačka katedrala posvećena je Uznesenju Bl. Djevice Marije i svetom Stjepanu i Ladislavu, a u njezinoj riznici nalazi se pravo malo blago.

Najvrijedniji njezin dragulj bjelokosni je brevijar koji potječe od prvog zagrebačkog nadbiskupa Duha. Ovaj je brevijar bio i ukraden, a iza krađe je stajao Mirko Pyelik – Inna, čovjek koji je stanovao kod zvonara. Naime, Pyelik-Inna se lažno predstavio katedralskom zvonaru, kao grof i ljubitelj umjetnina, a zahvaljujući prijateljstvu s njim, imao je pristup riznici.

Ukradeni brevijar zamijenio je kopijom, što je, sasvim slučajno, otkrio bečki trgovac Maks Gluckeslig koji je godinama pokušavao od Kaptola otkupiti brevijar, no njegove su ponude odbijane.

Gluckeslig je doznao da je brevijar otkupio bostonski muzej za manji iznos no što su to bile njegove ponude, a ovo mu je pobudilo sumnju. Pokazao je Kaptolu fotografiju brevijara pomoću koje je primjećeno 56 razlika između kopije i originala.

Tornjevi gotičke Zagrebačke katedrale ukrašeni su mitskim bićima keltske i germanske mitologije – vodorigama, dok se u unutrašnjosti katedrale nalazi misteriozan prikaz lika sa šišmiševim krilima umjesto ušiju, rogovima i kozjom bradom.

Mitska bića i skrivene poruke graditelja

Uz brojna druga mitska bića, na Zagrebačkoj katedrali nalazi se i grifon, zvijer s tijelom lava i glavom orla. Grifon je, u Srednjem vijeku, simbolizirao kršćansku mudrost i snagu Krista, ali i Kristovu dvojnu prirodu koji je Bog i čovjek. Grifon je, prema nekim tumačenjima i čuvar ulaska u zemaljski raj. Postoje teorije da skup ovih mitskih bića predstavlja skrivenu poruku graditelja što je uobičajeno za gotičke katedrale.

Ovo nisu jedini misterijem obavijeni detalji Zagrebačke katedrale. Naime, 2014. godine, pri obnovi južnog tronja, radnici su otkrili skriveni natpis na kamenu – A.D. 1898. Kada su izvadili kamen, ispod njega su pronašli staklenu kapsulu u kojoj su se nalazila dva kožnata pergamenta s ispisanom porukom: “A dao dobri Bog, kada iza viekovah opet na javu dodje sadanja spomenica… da se tada nadju svi Hrvati kao dobri katolici, te slavan, složan i slobodan narod!” Naknadno je utvrđeno da je poruku ostavio Hermann Bollé, arhitekt kojem je povjerena obnova katedrale.

Malo dalje od kapsule pronađena je i ploča  iz 1939., godine kada je obnavljana katedrala u vrijeme nadbiskupa Alojzija Stepinca.

Obnavlja se već 29 godina, postoji li opasnost od požara?

Nakon strašnog požara koji je zahvatio parišku gotičku katedralu Notre Dame, pažnju javnosti privukla je i Zagrebačka katedrala koja se obnavlja već 29 godina, a ima najveće drveno krovište u ovom dijelu Europe.

Podsjetimo, katedrala je u povijesti gorjela čak dva puta, a pretrpjela je i potres te su ove katastrofe na njoj ostavile traga.

Međutim, baš zbog velike opasnosti od požara, drvena je konstrukcija namazana posebnim kemikalijama  koje sprječavaju brzo širenje požara, a kroz nju je provedena i velika vodovodna instalacija.

Također, radovi se ne odvijaju na drvenom dijelu konstrukcije, otkrio je voditelj obnove Damir Foretić.

“Konstrukcija od drvenog krovišta dobra je i suha, na njoj nema radova i zatvorena je za posjetitelje”, rekao je za 24 sata .

“Kod nas nema opasnosti da će se ponoviti situacija kao u Parizu. Krovište katedrale najveće je drveno krovište u Hrvatskoj, ali radovi su na zvonicima koji su od kamena pa nema opasnosti od požara”, pojasnio je.

Foto: Pixabay

Tagovi: zagrebačka katedrala,