Što povezuje zemlju Djeda Božićnjaka i Hrvatsku?

Daleko, u zemlji snijega, sobova i Djeda Božićnjaka, ljudi su navikli da im se nebo zimi pretvori u pozornicu boja, ali kod nas u Hrvatskoj to je rijetka pojava. Ipak, uživali smo u njoj proteklih dana, a prije toga, u mnogo intenzivnijem izdanju, u studenom 2023., te svibnju i kolovozu 2024. Tada su, bar na trenutak, Laponija i Zagreb dijelili sličan pogled prema nebu.

Polarna svjetlost nije čarolija, iako tako izgleda 

Polarna svjetlost je pojava u kojoj dijelovi Zemljine atmosfere svijetle zbog struja nastalih kao posljedica prespajanja Zemljinog magnetskog polja sa strukturama u Sunčevom vjetru. Konfiguracija Zemljinog magnetskog polja je takva da će struje koje uzrokuju polarnu svjetlost lakše nastati oko južnog i sjevernog magnetskog pola, koji se nalaze u polarnim područjima. Međutim, vrlo snažne Sunčeve oluje mogu uzrokovati struje i u širem području pa se polarna svjetlost u ekstremnim slučajevima može vidjeti sve do ekvatora.

Prošle godine Sunce je bilo na maksimumu svoje aktivnosti u tekućem ciklusu 

Samim time, Sunčevih oluja je bilo više. Kako će se smanjivati sunčeva aktivnost bit će ih manje i uglavnom će biti slabije. Danas postoje centri za svemirsku prognostiku koji prate sunčevu aktivnost i predviđaju upravo takve stvari. To su, primjerice, NOAA/SWPC u SAD-u, Met Office u UK, SIDC u Belgiji.

Kako znati da vidimo polarnu svjetlost, a ne neki drugi nebeski fenomen?

Ne brinite, to je toliko jedinstvena i veličanstvena pojava da ju je nemoguće zamijeniti s nečim drugim. Polarna svjetlost nije česta i vjerojatno ćemo morati pričekati idući maksimum Sunčeve aktivnosti da ju opet vidimo u našim krajevima no, tko zna, možda nas iznenadi i počast predivnim pogledom već sutra. A, kad do toga dođe, imajte na umu da će se u polarnoj svjetlosti najbolje uživati noću te tamo gdje ima manje svjetlosnog zagađenja. Tako će se sigurno bolje vidjeti u Slavoniji, Gorskom kotaru ili Lici nego, primjerice, u Zagrebu.

I ovih 5 zanimljivosti o Suncu vrijedi znati

1. Svakih 11 godina Sunce „promijeni raspoloženje“: Tijekom tog ciklusa povećava se broj pjega i erupcija, što dovodi do češćih pojava polarne svjetlosti.

2. Svjetlost Sunca do nas putuje 8 minuta i 20 sekundi: Kad pogledamo Sunce, zapravo ga vidimo onakvo kakvo je bilo prije osam minuta.

3. Sunce čini gotovo cijeli Sunčev sustav: Čak 99,86 % mase našeg sustava otpada na Sunce. Sve planete, mjeseci i asteroidi zajedno čine tek preostali djelić.

4. Sunce se ne okreće ravnomjerno: Budući da je plinovito, njegov ekvator rotira brže od polova. Jedan sunčev „dan“ na ekvatoru traje oko 25 dana, a na polovima oko 35.

5. Sunce neprestano „puše“, to je sunčev vjetar: Riječ je o struji nabijenih čestica koje neprestano teku iz Sunca prema svemiru. Ponekad kada dođu do Zemlje i susretnu se s njezinim magnetskim poljem te nastaje polarna svjetlost.

Fenomeni poput polarne svjetlosti nas podsjećaju da svemir nije toliko daleko. Ako želite čuti više o ovakvim i sličnim temama te doznati kako svemir utječe na naš svakodnevni život, pridružite se PubTalk druženjima u sklopu projekta Pozdravi svemir, financiranog od Europske svemirske agencije te podržanog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Idući PubTalk održava se 25.11. u Zagrebu, a prijave su moguće putem web stranice projekta.

Tagovi: Polarna svjetlost, PubTalk,