Europski parlament usvojio je u utorak izvješće o umjetnoj inteligenciji i robotici kojim potiče države članice da podižu osviještenost o prednostima upotrebe robota u svakodnevnom životu, ali upozorava i da je njihova primjena nužna u skladu s etičkim načelima kako se ne bi narušilo pravo građana na privatnost i kako se njihovi osobni podataci ne bi koristili bez prethodnog odobrenja.
Izvješće o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici o umjetnoj inteligenciji i robotici koje je ranije usvojio Odbor za industriju, istraživanje i energetiku, prihvatio je u utorak velik broj zastupnika, njih 572, odbilo 54, a suzdržanih po tom pitanju je bilo njih 45.
Naglasak rezolucije je prvenstveno na adekvatnom informiranju koristi umjetne inteligencije s ciljem boljeg razumijevanja te tehnologije i njezine primjene.
Izvjestitelj Ashley Fox, iz redova europskih konzervativaca i reformista (ECR), rekao je da umjetna inteligencija treba imati čovjeka u središtu što znači da njezino korištenje mora povećati ljudske sposobnosti, a ne ih zamijeniti.
“Gotovo je dvjesto godina bilo potrebno ljudima da iskoriste potencijale parnog stroja, a na tom putu je bilo mnogo otpora jednako kao što će vjerojatno biti i prilikom usvajanja umjetne inteligencije”, rekao je Fox u ponedjeljak tijekom rasprave i dodao da je važno pripremiti društvo za promjene koje dolaze na razini digitalne pismenosti i strukovnog obrazovanja.
Izvješće napominje da se umjetna inteligencija može primijeniti u različitim sektorima u kojima je standardizacija od velike važnosti, kao što su pametna proizvodnja, robotika, autonomna vozila, virtualna stvarnost, analiza podataka te u sektoru zdravstva i pružanju skrbi.
Međutim, prema anketi Eurobarometra iz svibnja 2017., građani EU-a se i dalje ne osjećaju ugodno pri pomisli na korištenje robota u svakodnevnoj zdravstvenoj skrbi. Uzevši u obzir tu činjenicu, Parlament poziva države članice da razviju strategije i kampanje s ciljem podizanja razine osviještenosti o prednostima upotrebe robota u svakodnevnom životu.
EP, međutim, ističe i da bi se zlonamjernom upotrebom umjetne inteligencije mogla ugroziti demokracija i temeljna prava te zato poziva Komisiju da predloži okvir kojim bi se kažnjavale manipulativne prakse manipulacije – kada personalizirani sadržaji prouzroče negativne osjećaje, primjerice u pogledu ishoda izbora ili iskrivljene percepcije o društvenim pitanjima kao što su migracije.
Izvješće osobito nalaže da djelovanje i primjena umjetne inteligencije trebaju biti u skladu s etičkim načelima zbog čega bi se trebalo zajamčiti da aplikacije temeljene na umjetnoj inteligenciji ne upotrebljavaju podatke prikupljene iz različitih izvora bez prethodnog pristanka ispitanika kako se ne bi narušilo njihovo pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka.
Zastupnik Adam Szejnfeld (EPP, Poljska) u utorak je nakon glasovanja o rezoluciji naglasio kako Europa u zadnje vrijeme zaostaje s ulaganjima u proizvodnju i ulaganja u znanstvena istraživanja umjetne inteligencije u usporedbi s Kinom i SAD-om koji su svjetski predvodnici u tom području.
“Umjetna inteligencija je budućnost kompletnog razvoja naše civilizacije i to ne samo na području digitalne industrije ili usluga nego i na području našeg privatnog života, stoga bi ona trebala biti prioritet europske industrijske politike”, kazao je u utorak Szejnfeld.
Europski parlament je prihvatio u prosincu prošle godine i prijedlog uredbe o uspostavi novog programa Digitalna Europa i osiguravanju najmanje 9,2 milijarde eura za provedbu programa u novom Višegodišnjem financijskom okviru od 2021. do 2027., kojim će se, između ostalog, razvijati računalstvo visokih performansi i umjetna inteligencija.
(Hina)
Foto: Pixabay (Ilustracija)