Festival je oživio Ilicu zatvaranjem prometa, stvarajući prostor za ljude koji su došli uživati u umjetnosti i glazbi. Povezivanje zajednice i poticanje humanitarnog duha bili su ključni elementi ovog događaja.
Zagrebačka Kazališna kavana, popularni Kavkaz, nakon više godina ponovno otvara svoja vrata, preuređena i s ciljem da vrati nekadašnju reputaciju kulturne oaze u samom središtu Zagreba.
Kavkazovu 120 godina dugu povijest obilježila je povezanost s kulturom, ondje su se okupljali mnogi umjetnici i intelektualci, s obzirom na blizinu Hrvatskog narodnog kazališta velikim dijelom ugledni kazalištarci i pisci, Matoš, Ujević, Šimić, Krleža, a osamdesetih godina bio je dio legendarnog novovalnog trokuta Kavkaz – Zvečka – Blato.
Novi vlasnik Kazališne kavane je zagrebački poduzetnik Tomislav Rajić, a novo ruho dala mu je arhitektica Mirta Mujačić Đaković, u suradnji s kolegicom Nikom Fatović. Kavkaz se svečano otvara sutra, a jučer je novinarima predstavljen njegov novi-stari koncept.
Mujačić Đaković je tom prigodom objasnila kako je, kada se pred njom našao projekt iz 1996. godine, kojim se Kavkaz iz Richterovog promijenio u neki sasvim drugi projekt, bilo jasno da mora krenuti od samog početka.
Zatekli su prostor u koji je trebalo puno ulagati i pokušati vratiti zaboravljena arhitektonska rješenja iz prošlosti, u čemu joj je pomoglo istraživanje u arhivima Grada Zagreba, HAZU-a, HNK. Korišteni su drvo, mramor, željezo, staklo, mesing, vraćena su sva tri ulaza u objekt iz izvornih nacrta, povećana je visina vrata u skladu s omjerima gornjih otvora na fasadi, šank je pozicioniran tako da obilazi centralni dio.
U skladu s tradicijom, petstotinjak četvornih metara velik interijer obilježava poveznica s kazalištem, od izloženih kostima iz predstava do plakata i citata na zidovima. Na samom ulazu na stropu rukopis je Vatroslava Lisinskog, a ista se priča nastavlja kroz cijeli prostor.
Osim obnove prostora, koji sada funkcionira na tri etaže, ideja je bila vratiti kavani nekadašnji duh. “Prostoru je trebalo udahnuti dušu i vratiti kulturološki značaj i tradiciju kakvu pamte generacije”, istaknula je Mujačić Đaković.
Izrazila je nadu da će se ljudi ponovno sastajati u kavani prije ili nakon predstava, ali i da će mladi Kavkaz prepoznati kao mjesto drugačije od većine onoga što se nudi u Zagrebu.
Kostimografkinja Dženisa Pecotić, koja je s detaljima koji podsjećaju na kazališni zastor kreirala i službene odore konobara, kaže da je jedina u timu koja se i sjeća druženja sedamdesetih u Kavkazu. “Drago mi je da se prepoznala važnost kazališta u Kazališnoj kavani, priredili smo prostor gdje ćemo ugostiti kazališne umjetnike i izlagati kazališne artefakte”, rekla je.
Radilo se u suradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode, a za vizualni identitet bio je zadužen stručni tim agencije Kuharić Matoš, koji je dizajnirao i novi logo kavane.
(Hina)
Foto: Hina
Festival je oživio Ilicu zatvaranjem prometa, stvarajući prostor za ljude koji su došli uživati u umjetnosti i glazbi. Povezivanje zajednice i poticanje humanitarnog duha bili su ključni elementi ovog događaja.
Možete li se prisjetiti koliko ste slatkih, nezaboravnih trenutaka proveli upravo na ovome mjestu, šetajući, maštajući na nekoj od klupa, držeći se zaljubljeno za ruku ili u potrazi za osvježenjem kraj fontane
Dan je to kada bismo trebali itekako dobro promisliti o ovom našem komadiću Zemlje, osvrnuti se oko sebe i napraviti nešto da sačuvamo taj prelijepi Mediteran koji je po mnogima jedno od najidealnijih mjesta za život