Site icon Zagreb danas

Održana zagrebačka premijera predstave “Kako je počeo rat na mom otoku”

predstave kako je počeo rat na mom otoku HINA

Zagreb, 03.10.2018 - U Gradskom dramskom kazalištu "Gavella" premijerno je odigrana predstava "Kako je poèeo rat na mom otoku" koju je po istoimenu filmu Vinka Brešana postavio Dražen Ferenèina. Na fotografiji scena iz predstave. foto HINA /Zvonimir KUHTIÆ/ zk

Premijerom predstave “Kako je počeo rat na mom otoku” u režiji Dražena Ferenčine, zagrebačko Gradsko dramsko kazalište Gavella oživjelo je u srijedu na pozornici teatra u Frankopanskoj poznate likove iz istoimenog filma Vinka Brešana, koji su u interpretacijama glumaca Gavelle i HNK-a Šibenik oduševili publiku komadom koji je posveta i slavnom filmskom djelu i hommage u njemu ostvarenim glumačkim vrhuncima – piše Nacionalniportal.hr, prenoseći Hina-u.

Predstava je koprodukcija Gavelle i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku, čiji su glumci Jakov Bilić i Franka Klarić uloge Roka Papka i Lucije obnovili savršenom preciznošću duhovite, zabavne i perfekcionistički oblikovane glumačke izvedbe, podsjetivši na nezaboravne trenutke filma koji su postali dijelom kolektivne svijesti, čime su pokazali da kvalitetan teatar ne živi samo u glavnome gradu.

Priča je poznata: Blaž Gajski dolazi na udaljeni otok negdje u Dalmaciji, gdje se njegov sin Sven našao zatočen u vojarni JNA koju na početku ratnih sukoba u Hrvatskoj uporno odbija predati major JNA Aleksa Milosavljević. Nedaleko vojarne čitavo selo dan i noć održava zabavni program kojim nastoji svojeg donedavnog sumještanina Aleksu – koji tu živi već deset godina, te se tu i oženio – privoljeti da odustane od otpora i pusti vojnike. On kategorički odbija te čak prijeti i detoniranjem čitavog skladišta municije kojim bi uništio pola mjesta.

Iz HNK-a Šibenik u predstavi glumi i Šime Bubica, koji se pojavljuje u epizodnoj ulozi Svena Gajskog, čijeg oca Blaža glumi Gavellin Boris Svrtan, koji je u toj ulozi pronašao komične elemente, što se dobro uklopilo u donekle komičniji manirizam čitave produkcije.

Nezaboravan je lik iz filma pjesnik Dante (u predstavi Zoran Gogić), koji domoljubnom poezijom bombardira Aleksu ali i čitavo selo. Tu se događa i slavna scena u kojoj Aleksu žena Lucija zove da se vrati kući jer mu je ‘skuvala paštašutu’. Tu je i ljubavnica Spomenka čiji je filmski lik Senke Bulić vjerno ‘skinula’ Anica Kovačević, pa grupica seoskih mališana, Aleksin klub bodybuildera i, naravno, klapa.

U predstavi ih utjelovljuju Dora Arar, Ivano Beganović, Dag Vajdić (djeca), te šibenska Klapa “Adriaticum” i Šibenčani Denis Borna Bumbak (bodybuilder), Anđelo Babačić i Jere Svračak, koji glume narod, dajući predstavi dodatni lokalni kolorit, što je posebno razveselilo publiku u Šibeniku, gdje je predstava premijerno postavljena u svibnju ove godine.

Nakon što nikako ne uspijeva doprijeti do Alekse kako bi ga nagovorio da pusti njegova sina, Blaž prihvaća ideju seoskog kriznog štaba da se preruši u pukovnika JNA i tako pokuša prevariti tvrdoglavog majora da oslobodi selo od neprijateljske vojne prijetnje.

Kultni filmski lik Alekse glumac Janko Rakoš oblikovao je na granici komike i ludila, čime je oduševio zagrebačku premijernu publiku, koja ga je ispratila posebnim ovacijama i aplauzom. Ne manje upečatljive uloge ostvarili su i Gavellini glumci Nenad Cvetko, u kojemu je lik Murka Munite našao odlično kazališno utjelovljenje, kao i Ivan Grčić kao vojnik Albanac. Glume i Nikola Baće (vojnik Šćepanović), te Igor Kovač (Martin).

U kazališnoj adaptaciji, koju dramaturški potpisuje Željka Udovičić Pleština, dobivamo donekle komprimiraniju verziju filma u kojoj se nižu ključne scene i dijalozi bez ikakvih lirskih digresija i zastajkivanja. Scenografija Dragutina Broza pozornicu je razlomila na nekoliko razina i segmenata gdje se sve odvija unutar istog scenskog prostora s fokusom sad na jedan, sad na drugi epicentar događanja.

Ključna za atmosferu je glazba Mate Matišića, koja je također prepoznatljiva filmska, a da kazališna adaptacija nakon više od dvadeset godina od filma ne bude posve neaktualizirana, komad završava jednom manjom prilagodbom, kojom se predstava kritički osvrće na to gdje se Hrvatska nalazi danas, u suvremenosti koja možda ne izgleda kao ona kakvoj su se nadali stvarni protagonisti Domovinskog rata.

Foto: HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ zk

Exit mobile version