OD SVIH NAJAVLJENIH PROMJENA U POLJOPRIVREDI JEDINO SU MJERLJIVI TROŠKOVI PROPAGANDE MINISTRA TOLUŠIĆA

Na današnjoj konferenciji za novinare Mosta NL u Hrvatskom saboru Most je istaknuo kako se protivi smanjenju izravnih potpora u poljoprivredi iz sredstava EU.

Tomislav Panenić, saborski zastupnik Mosta i predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, te saborski zastupnici Mosta Tomislav Žagar i Sonja Čikotić istaknuli su kako se prijedlogom Europske komisije za novu zajedničku poljoprivrednu politiku od 2021. do 2027., predviđaju manja sredstva za Hrvatsku, što bi značajno utjecalo na smanjenje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

Panenić je pojasnio kako će se u novom višegodišnjem europskom „proračunu“ svakako ogledati posljedice izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, pa Hrvatsku, prema prijedlogu, čeka smanjenje sredstava za financiranje izravnih plaćanja za 4 posto, a mjere ruralnog razvoja za čak 15 posto.

“Ako znamo činjenicu da oko 46 posto dohotka u EU poljoprivredi, dolazi od izravnih plaćanja, teško je zamisliti da bi EU, pa tako i hrvatska poljoprivreda mogla preživjeti bez potpora. Omotnica za izravna plaćanja sa sadašnjih 382,6 milijuna eura smanjuje se na 367,7 milijuna, a sredstva za ruralni razvoj s 332,16 milijuna eura na 281,3 milijuna. Izravna plaćanja, koja se kod nas popularno zovu poticaji, imaju zadatak osigurati stabilnost dohotka poljoprivrednih proizvođača, a mjere ruralnog razvoja brinu se za unapređenje konkurentnosti, očuvanje okoliša i krajobraza, biološke raznolikosti i razvoja ruralnih područja.”, rekao je Panenić.

Sonja Čikotić je istaknula da imamo na raspolaganju 2,3 milijarde eura kako bi učinili upravo poljoprivredu konkurentnijom, no ako ne osiguramo stabilan okvir, pitanje je hoće li biti investicija u tom sektoru.

„Da bi uspjeli potrebna su ulaganja, oprema, tehnologija, znanje i stručnosti i mladi. Isto tako, nužno je poduzeti mjere kako bi mladi ostali na ruralnim područjima i preuzeli poljoprivredna gospodarstva i odgovornost. Danas je tih mladih oko 6 posto do 35 godine ili 10 posto do 40 godina. Potrebno je promovirati i poticati mlade da izaberu zanimanja bitna za opstojnost poljoprivrede, a podaci su Agronomskim fakultetima u Zagrebu i Osijeku porazni. U Zagrebu je 148 neupisanih mjesta, u Osijeku 180 neupisanih, a u Križevcima je pak samo 6 upisanih studenata. Most predlaže da se osiguraju sredstva za stipendije na nacionalnoj razini kako bi se mlade potaklo upravo na ova zanimanja. Kako bi poljoprivredna gospodarstva bila konkurentna, nužno je da se povežu javni registri potrebni poljoprivredniku poduzetniku da ne bi morao hodati od institucije do institucije“, rekla je Čikotić.

Dodala je kako na rješenja Agencije za plaćanja u poljoprivredi nema mogućnosti žalbe, čime je ozakonjena samovolja u njezinom radu, a poljoprivrednici moraju imati mogućnost prigovora na rješenja.

Žagar je istaknuo da Ministarstvo poljoprivrede prednjači u parafiskalnim nametima.

„Oni u odnosu na sva ministarstva imaju najviše parafiskalnih nameta, preko 40 parafiskalnih nameta. Uz to Hrvatska poljoprivredna agencija naplaćuje preko 340 svojih usluga. Eto, i ministar Tolušić, koji isključivo vodi računa o svom PR-u, u Hrvatski sabor je došao po dodatnih 6 kuna za članstvo u poljoprivrednoj komori. Od svih najavljenih promjena, jedino što je mjerljivo i što je zaživjelo, jesu troškovi ministrove propagande“, rekao je Žagar.