Obnovljiva energija može ojačati gospodarski oporavak Hrvatske

“Obnovljiva energija mogla bi ojačati gospodarski oporavak od krize. Primjerice, stavljanjem solara na krovove, automatski bi se otvorila nova radna mjesta”

Zelena energija omogućava veću održivost otoka te potiče razvoj domaćeg gospodarstva, istaknuto je u četvrtak na virtualnoj edukaciji o energetskoj tranziciji, održanoj u organizaciji hrvatske inicijative Pokret otoka.

Na webinaru o energetskoj tranziciji  je Maja Pokrovac, direktorica gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), govorila je o važnosti prirodnih resursa koje Hrvatska posjeduje, no ne iskorištava dovoljno.

“Hrvatska ima i sunce, i vjetar, i geotermalne izvore tj. sve oblike održive i domaće energije. (…) Otoci su idealna priča za energetsku tranziciju”, rekla je Pokrovac, dodavši da nam je upravo korona kriza pokazala da su zemlje primorane ulagati u vlastite resurse.

“Obnovljiva energija mogla bi ojačati gospodarski oporavak od krize. Primjerice, stavljanjem solara na krovove, automatski bi se otvorila nova radna mjesta”, izjavila je čelnica OIEH-a.

Kao glavne prednosti korištenja obnovljivih izvora energija, Pokrovac navodi smanjenje ovisnosti o uvozu energenata, povećanje konkurentnosti, razvoj poduzetništva i otvaranje novi radnih mjesta, diversifikaciju proizvodnje energije, implementaciju inovativnih tehnologija, ulaganje u ruralna područja te razvoj otočnih zajednica.

Jedan od prioriteta zelene tranzicije jest lakše prevladavanje lošeg ekonomskog stanja uzrokovanog covidom-19, a “otpornost prema krizi postižemo tako da se oslanjamo na domaće resurse”, tvrdi direktorica Udruženja.

“Proizvodnja na mjestu potrošnje; to je ono što želimo postići. To je ta budućnost kojoj se moramo okrenuti – da svaki čovjek ima energiju u svojim rukama”, zaključila je Pokrovac.

Europski mehanizam za oporavak i otpornost država članica usmjeren je na pružanje financijske potpore javnim investicijama i reformama koje osnažuju gospodarstvo zemalja, a njime je između ostalog određeno da se minimalno 37% sredstava mora utrošiti na zaštitu klime.

“Hrvatskoj je dostupno oko 6 milijardi eura, što je više od 11% BDP-a; toliki visoki udio nema niti jedna druga država EU te tu priliku moramo iskoristiti na najbolji mogući način”, kazala je Pokrovac komentirajući Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2023.

Državni detaljni plan reformi i ulaganja u svrhu oporavka predstavlja uvjet za korištenje sredstava iz Europskog mehanizma, a članice ga moraju dostaviti Komisiji do travnja 2021. godine.

Ekološka i energetska tranzicija prema klimatskoj neutralnosti jedna je od strategija Europskog zelenog plana (Green Deal) kojim se Europska unija zalaže za smanjenje emisija stakleničkih plinova, borbu protiv klimatskih promjena te investiranje u zelene tehnologije.

Države članice EU i Komisija prijedlogom prvog europskog propisa o klimi nastoje u zakonodavstvo uključiti cilj smanjenja neto emisija za najmanje 55 posto do 2030. godine u odnosu na 1990. te žele kolektivno postići klimatsku neutralnost do 2050.

(Hina)

foto: unspalsh

Tagovi: gospodarstvo, kriza, oporavak, zelena energija,

Više iz kategorije