Mediji i djeca: gdje su granice odgovornog izvještavanja?

U Novinarskom domu u Zagrebu je održan okrugli stol „Odgovornost u izvještavanju o djeci“, u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva, Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, u sklopu kojega djeluje Centar za sigurniji internet, te Ureda pravobraniteljice za djecu. Skup je okupio predstavnike medijske zajednice, akademske stručnjake i institucije koje se bave zaštitom prava djece, s ciljem otvaranja stručne rasprave o granicama, obvezama i odgovornosti medija u izvještavanju o djeci.

Program je otvorio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko, nakon čega su uslijedile stručne prezentacije posvećene pravima djece u medijima, prijavama Vijeću za medije te zaštiti identiteta djece u medijskom prostoru. O tim su temama govorili Martina Butorac iz Ureda pravobraniteljice za djecu, Stanislav Bender iz Agencije za medije te Kristina Turčin, autorica rada “Zaštita identiteta djece u medijima: jesmo li pretjerali?” i novinarka Jutarnjeg lista. Poseban naglasak stavljen je na pitanje jesu li aktualni standardi zaštite djece u medijima dostatni, ali i na to postoji li u pojedinim slučajevima prostor za dodatno unaprjeđenje profesionalnih kriterija.

Središnji dio događanja bila je panel rasprava pod nazivom „Odgovornost u izvještavanju o djeci“, u kojoj su sudjelovali Tatjana Katkić Stanić, pravobraniteljica za djecu, Hrvoje Šimičević iz Novinarskog vijeća časti, Jasna Vaniček-Fila, članica Vijeća za medije, prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. sc. Stela Lechpammer s Fakulteta političkih znanosti, kao i Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Sudionici su raspravljali o profesionalnim, etičkim i društvenim obvezama medija kada izvještavaju o djeci, osobito u osjetljivim situacijama koje mogu dugoročno utjecati na njihovu privatnost, sigurnost i dostojanstvo.

Profesor Igor Kanižaj istaknuo je kako su ovo ozbiljne teme koje zahtijevaju suvremeniji i sveobuhvatniji zakonodavni okvir.

– Zakoni su pisani za tradicionalne medije i jasno je da danas trebamo nešto novo. Kroz dobre primjere moramo raditi na sveobuhvatnijem zakonu. Ovo su ozbiljne teme i ovakvi susreti su izvrsni. Ovdje nismo da se hvalimo što smo dobro napravili, nego da se svi zajedno zapitamo što možemo raditi bolje – rekao je Kanižaj.

– Dobro je da se radi novi Zakon o medijima i važno je da on bude sveobuhvatan, da obuhvati i influencere, i umjetnu inteligenciju. Sigurna sam da novinari ne objavljuju fotografije djeteta s namjerom da mu naštete, ali upravo zato moramo jasnije postaviti pravila i standarde – rekla je Vaniček-Fila.

Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić upozorila je kako medijsko izvještavanje o djeci može biti korisno i važno, ali i štetno kada sklizne u senzacionalizam ili kada se zanemari najbolji interes djeteta.

– Često imamo situacije u kojima su djeca žrtve nečega što su napravili odrasli. Roditelji daju influencerima fotografije djece, pa čak i zdravstvenu dokumentaciju, misleći da tako štite dijete, a zapravo se ugrožavaju prava djeteta. Zaštita interesa djece naš je prioritet i činjenica da roditelji daju suglasnost ne znači nužno da je to u najboljem interesu djeteta – poručila je pravobraniteljica.

– Koliko god je važno zaštititi djecu, važno je i pisati o pozitivnim primjerima djece, pohvaliti ih i pokazati ih kao primjer drugoj djeci. Naši su se studenti na jednom kolegiju bavili pitanjem treba li sniziti dobnu granicu za glasovanje, pa smo htjeli uključiti mlade od 16 i 17 godina, ali smo odustali jer su maloljetni. Dakle, trebamo razjasniti u kojim je situacijama dobro djeci dati glas i prostor. Primjerice, kada se djeca vraćaju s natjecanja s medaljama, lijepe priče ne bi trebale biti zaustavljene, ali je važno novinare učiti kako pristupati takvim sadržajima. Ne smijemo preskakati priče o malim pobjednicima i zelenim akcijama u vrtićima, nego toj djeci trebamo dati glas – rekla je Lechpammer.

Da su mediji danas ipak osjetljiviji i odgovorniji nego prije, istaknuo je Hrvoje Šimičević iz Novinarskog vijeća časti.

– Situacija se poboljšala. Uredništva i novinari s kojima komuniciramo nakon prijava uglavnom shvaćaju da su prešli granicu i najavljuju veću pažnju ubuduće. Često je razlog brzina objave, pa su takvi slučajevi više ekscesi nego pravilo. Mediji su sve osvješteniji i sve češće primjenjuju etički kodeks – rekao je Šimičević.

Na izazove digitalnog okruženja i širenja štetnog sadržaja na društvenim mrežama upozorio je Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

– Kao Centar za sigurniji internet često dobivamo prijave da se određeni sadržaj ukloni, no problem je što se on u međuvremenu već proširi društvenim mrežama, a algoritmi ga dodatno nude djeci. Druga djeca prihvaćaju takve obrasce ponašanja i oni im postaju prihvatljivi, a tada je vrlo teško ukloniti sve posljedice i sve te sadržaje – upozorio je Ramljak.

Voditelj Centra za sigurniji internet, Ivan Ćaleta, predstavio je inicijativu za proširenje kategorije priznanja „Lajk za odgovorno izvještavanje“. Time je dodatno istaknuta važnost promicanja odgovornog, profesionalnog i djeci prilagođenog medijskog izvještavanja, kao i potreba za trajnom suradnjom novinara, regulatornih tijela, stručnjaka i institucija koje se bave zaštitom djece.

Okrugli stol još je jednom potvrdio kako tema izvještavanja o djeci nije samo pitanje medijskih standarda, nego i pitanje šire društvene odgovornosti. U vremenu brzog širenja informacija i sve snažnijeg utjecaja digitalnih platformi, zaštita prava i interesa djece mora ostati jedan od ključnih kriterija profesionalnog novinarstva.

Tagovi: Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, centar za sigurniji internet, Hrvoje Zovko, Odgovornost u izvještavanju o djeci,