Ivan Prskalo, novo lice hrvatske političke scene, na trećem je mjestu Mostove liste kandidata za europarlamentarne izbore. Prskalo je pravnik u velikom međunarodnom koncernu, obiteljski čovjek i društveni aktivist. Izazvao je dosta pažnje obzirom da je mlad, nov i čvrsto zagovara svoje stavove.
Zašto Most?
S Mostovcima dijelim iste vrijednosti, prvenstveno želju za borbom protiv korupcije. Pošteni su, neumorni u svojoj borbi unatoč svim pokušajima do sada od strane ukrorjenjenih struktura da ih maknu. Fajteri su i zato mi se sviđaju kao ekipa. Želim da moja djeca imaju sutra veće mogućnosti, da im mogu jednog dana reći da se i njihov tata borio za njihovu budućnost. Umirovljenici jedva preživljavaju, mladi se iseljavaju, osjetio sam da je trenutak da se uključim i dam sve od sebe da pokušamo promijeniti stanje u Hrvatskoj.
Čime ste se do sada bavili, koje je vaše područje interesa?
Pravnik sam, radim u velikom međunarodnom koncernu koji pokriva niz gospodarskih pitanja, uključujući i ulaganja u važne infrastrukturne projekte, kao i primjenu propisa te pokušaj sukreiranja tih propisa sugestijama zakonodavcima u javnim raspravama i sl. Područje interesa je društveni sektor svakako, kršćanskih sam uvjerenja i smatram da treba služiti društvu za opće dobro. Godinama sam aktivan u župi na Jarunu, tamo sam radio na zaštiti tradicionalnih vrijednosti, zaštiti temeljnog prava da djecu odgajamo u skladu s vrijednostima u koje vjerujemo.
Kažu da ste vi nakonzervativniji Mostov kandidat, zašto i jeste li?
Volim svoju zemlju, obiteljski sam čovjek i aktivan sam u župi i s mladima, protivnik sam abortusa i to je stvorilo sliku najkonzervativnijeg kandidata vjerojatno. Ne bježim od svojih stavova, dapače, čvrsto stojim iza njih. Danas je ta podjela na liberalne i konzervativne jača nego ikada, političke elite se trude etiketirat ljude tako da ne dobiju uopće priliku reći što misle. To poticanje podjela je u suprotnosti od svega u što vjerujem. Zalažem za apsolutnu zaštitu slobode govora i mišljenja, kao i sve ostale slobode – sve dok one ne ugrožavaju tuđu.
Protivite se pobačaju dakle, i to otvoreno komunicirate, koji je vaš stav o zakonskoj zabrani?
Protivim se pobačaju, da. I nikada neću podići glas ni podržati zakon koji bi omogućavao
pobačaj. Za mene život počinje začećem i svako ljudsko biće ima pravo na život. Protiv sam marginaliziranja, osuđivanja žena, smatram da im je jako teško u svakom društvu, pogotovo našem i treba im dati potporu, ali uvijek ću štititi život. U javnu raspravu treba uključiti i predstavnike svjetonazora vjernika, teologe, obzirom da je u Hrvatskoj to većina stanovništva.
Da se maknemo malo od svjetonazorskih tema, što mislite kava je položaj Hrvatske trenutno u EU i što biste pokušali promijeniti da osvojite mandat u EU parlamentu?
Hrvatska je sve samo ne ravnopravna članica. Na začelju smo Europske unije, izuzetno smo loše apsorbirali sredstva. Naša javna uprava je bila prespora, nespremna i neorganizirana, pa nismo mogli povući sredstva. Posljedicu toga osjetili su gospodarstvenici, poljoprivrednici, naši malo obrtnici kojima nismo omogućili sredstva za gospodarski rast. Potpuno smo izgubljeni u tom sustavu. Zašto 90% sredstava za istraživanje preko Europskog istraživačkog vijeća (ERC) ide starijim članicama? Zašto hrvatski jezik neće biti u potpunosti primijenjen u radu Europskog parlamenta ni u trećem sazivu u kojemu će raditi naši zastupnici? Postoje tendencije za smanjenjem kohezijske politike i skraćenjem roka za realizaciju projekata, što ne ide u korist slabije razvijenim članicama s manjim apsorptivnim kapacitetom. To se mora mijenjati, i planiram se zajedno s ostalim Mostovim kandidatima boriti da naš poljoprivrednik, poduzetnik, student, učitelj ima jednake uvjete i mogućnosti kao onaj u Danskoj, Njemačkoj ili Švedskoj, a trenutačno Hrvatska definitivno nije u poziciji pružiti im to.
Izazovi u pogledu radne snage prisutni su diljem EU, a sve više i u Hrvatskoj. Koje je rješenje?
Zalažem se za jednakopravnost svih radnika u Europskoj uniji – svaki građanin EU-a ima pravo na jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedne radne uvjete te socijalnu zaštitu i uključenost. Most se ne protivi mobilnosti koja je jedna od temeljnih sloboda, ali naglasak stavlja na zadržavanje domaćih ljudskih resursa i ulaganje u njih. U Europskom parlamentu potrebno je založiti se za specifične nacionalne programe krojene prema potrebama svake pojedine članice koji će se financirati iz zajedničke blagajne, a privatni sektor može znatno doprinijeti izradi takvih programa i obrazovnih kurikula koji će poticati izvrsnost i pratiti potrebe tržišta.
Treba li se Europska unija širiti?
Naravno, mislim da bi bilo sjajno kad bi nam se pridružio jedan Island, jer bi to doprinijelo boljem standardu svih članica. U regiji je to kompleksno pitanje – načelno da, ali uz poštivanje svih uvjeta i rješavanje otvorenih pitanja u međudržavnoj suradnji. Želio bih naglasiti da će se Most zalagati za to da Hrvatska nikako ne propusti riješiti otvorena pitanja putem procesa pristupanja tih država, posebno u slučaju Srbije gdje se treba riješiti pitanje ratne odštete i nestalih.
Foto: Youtube (screenshot, LaudatoTV)