Kraljičin zdenac ima višestoljetnu povijest. Spominje se u 15. stoljeću kao izvor čiste planinske vode, ali i nadahnjuje mnoge legende, pa i onu o zloj Crnoj kraljici, koja se krijepila u zdencima podno Medvedgrada.
Tradicija i ljepota mnogih slapova i izvora, kao i poučna staza, koja od Šestina vodi prema Kraljičinom zdencu i progovara o biljnom i životinjskom svijetu Medvednice, razlozi su zbog kojih je to mjesto vrijedno posjetiti.
Kraljičin zdenac je zapravo snažan izvor pitke vode potoka Kraljevca, a ime je dobio prema legendarnoj nemiloj “Crnoj Kraljici”. Na tom je mjestu u 19. stoljeću uređen izvor i okoliš dok je grof Kulmer prije Drugog svjetskog rata napravio malo umjetno jezero odnosno ribogojilište s lugarnicom.
Legenda o zdencu i Crnoj kraljici
Bilo jednom da su uslijed velike suše usahnula sva vrela i zdenci na Medvednici. Sva osim dubokog zdenca na Medvedgradu kojim je gospodarila Crna Kraljica. Narod izmučen od žeđi uputi se k Crnoj Kraljici na Medvedgrad i zamoli je vode. No kraljica bi zle ćudi i seljacima vodu uskrati!
Žedan narod sav izmučen prepusti se milosti i nemilosti šume koja je tada bila prepuna medvjeda i drugih divljih zvijeri. Kad je narod došao do ovog mjesta, spazi vrelo koje tu prije nije postojalo. Napiju se vode, a zdenac Crne Kraljice nato usahnu.
Crna kraljica bila je Barbara Celjska, žena kralja Žigmunda Luksemburškog koji je često izbivao iz zemlje pa ga je tako ona zamjenjivala na prijestolju. U povijest je upisana kao žena izvanredne ljepote. Krasile su ju inteligencija, oštroumnost i sklonost politici, a navodno je gajila ljubav prema okultizmu i alkemiji. Oblačila se u crno zbog čega je i prozvana Crnom kraljicom. Njezin suvremenik, papa Pio II., okarakterizirao ju je kao razuzdanu i poročnu, što je potisnulo njene druge osobine. Život je završila tragično- umrijevši od kuge.
Foto: Medvednica.info