ERS: Strategija EU-a za šumarstvo dala je pozitivne, ali ograničene rezultate

Europski revizorski sud (ERS) je ocijenio da se ključnim politikama EU-a vodi računa o bioraznolikosti i klimatskim promjenama u šumama EU-a, no da one imaju ograničeni ili neznatan učinak.

Iako se površina šuma u EU-u u posljednjih 30 godina povećala, stanje tih šuma sve je lošije, ocjenjuje se u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda u kojem se analiziraju strategija EU-a za šumarstvo  za razdoblje 2014. – 2020. i ključne politike EU-a u tom području, objavljenom u ponedjeljak.

U izvješću se ocjenjuje da je, u područjima u kojima EU ima punu nadležnost, Europska komisija mogla poduzeti snažnije mjere u pogledu zaštite šuma EU-a. Primjerice, moglo bi se učiniti više u pogledu borbe protiv nezakonite sječe i povećanja usmjerenosti mjera za šumarstvo u okviru ruralnog razvoja na bioraznolikost i klimatske promjene, stoji u priopćenju ERS-a.

Prihvaćanjem međunarodnih sporazuma EU se obvezao da će poštovati niz ciljnih vrijednosti koje su izravno povezane s bioraznolikošću u šumama. Osim toga, u Ugovorima EU-a Europsku uniju poziva se na rad na održivom razvoju Europe. Međutim, u izvješću o stanju europskih šuma iz 2020. zaključeno je da se stanje europskih šuma općenito pogoršava te druga izvješća i podatci država članica potvrđuju da je stanje očuvanosti šuma sve lošije, priopćio je ERS.

„Šume imaju višefunkcionalnu ulogu – služe u okolišne, gospodarske i društvene svrhe te se trenutačno radi na uvođenju ekoloških ograničenja, na primjer u pogledu uporabe šuma za energiju”, izjavio je Samo Jereb, član Europskog revizorskog suda zadužen za ovo izvješće.

„Šume mogu djelovati kao važan ponor ugljika i doprinijeti ublažavanju posljedica klimatskih promjena, kao što su šumski požari, oluje, suše i smanjenje bioraznolikosti, ali samo ako su u dobrom stanju. Odgovornost je Europske komisije i država članica poduzeti odlučnije mjere kako bi se zajamčile otporne šume”, kaže Jereb, navodi se u priopćenju.

Revizori su utvrdili da se ključnim politikama EU-a vodi računa o bioraznolikosti i klimatskim promjenama u šumama EU-a, ali one imaju ograničeni učinak. Na primjer, iako se Uredbom EU-a o drvnoj sirovini zabranjuje stavljanje na tržište EU-a nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva, i dalje dolazi do nezakonite sječe. Utvrđeni su nedostatci u jamčenju provedbe navedene uredbe u državama članicama te relevantni subjekti, među njima i Komisija, često ne provode djelotvorne provjere. Komisija ne upotrebljava daljinsko istraživanje (podatke prikupljene promatranjem Zemlje, zemljovide i fotografije s oznakom geolokacije) na dosljedan način iako ono ima veliki potencijal za isplativo praćenje velikih područja.

EU je donio nekoliko strategija za rješavanje problema nezadovoljavajućeg stanja bioraznolikosti i očuvanosti šuma EU-a. Međutim, revizori su utvrdili da je kvaliteta mjera očuvanja za relevantna staništa u šumama i dalje problematična. Unatoč tome što 85 % procjena zaštićenih staništa upućuje na loše ili nezadovoljavajuće stanje očuvanosti, cilj većine mjera očuvanja samo je održati stanje, a ne ga obnoviti. Revizori su u nekim projektima pošumljavanja uočili klastere monokulture, dok bi se miješanjem različitih vrsta povećale bioraznolikost i otpornost na oluje, suše i štetnike.

Revizori su zaključili da su mjere ruralnog razvoja imale neznatan učinak na bioraznolikost šuma i otpornost na klimatske promjene, djelomično zbog skromne količine sredstava utrošenih na šume (u praksi ta sredstva čine 3 % svih financijskih sredstava utrošenih za ruralni razvoj) i nedostataka u načinu na koji su oblikovane mjere. Samo postojanje plana gospodarenja šumama, što je uvjet za primanje financijskih sredstava iz EPFRR-a, malo je jamstvo da će financijska sredstva biti namijenjena aktivnostima koje su održive za okoliš. Nadalje, zajedničkim sustavom EU-a za praćenje ne mjere se učinci mjera za šumarstvo na bioraznolikost i klimatske promjene, stoji u priopćenju.

Iznos financijskih sredstava izdvojenih iz proračuna EU-a za šumska područja mnogo je manji od iznosa izdvojenog za poljoprivredu, iako zemljišta pokrivena šumama i područja koja se upotrebljavaju za poljoprivredu zauzimaju gotovo jednake površine. Financijska sredstva EU-a namijenjena šumarstvu čine manje od 1 % proračuna ZPP-a te su usmjerena na pružanje potpore za mjere očuvanja te potpore za sadnju i obnovu šumskih zemljišta. Iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) isplaćuje se 90 % financijskih sredstava EU-a za šumarstvo, napominje ERS.

(Hina)

foto: unspalsh

Tagovi: ers, klimatske promjene, okoliš, strategija, šumarstvo, šume,