- U Hrvatskoj se godišnje baci oko 280.000 tona hrane.
- Hrvatska je sa 72 kilograma bačene hrane po stanovniku druga po redu u EU-u s najmanje bačene hrane, dok je prosjek EU-a 131 kg po stanovniku.
- Međutim, najveći se udio bačene hrane stvara u kućanstvima, čak 76% (EU 54%), što Hrvatsku smješta na vrh ljestvice po udjelu hrane koja se baci u domaćinstvima.
Uoči Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) organizirali su edukativnu kulinarsku radionicu pod vodstvom poznatog hrvatskog chefa Melkiora Bašića. Radionica je održana kao dio EFSA-ine kampanje Safe2Eat, s ciljem educiranja potrošača o sigurnom rukovanju hranom i smanjenju bacanja hrane, a sudionici su učili kako pripremiti ukusna jela od ostataka hrane.
Prema posljednjim podacima Eurostata[1], u Hrvatskoj se na godišnjoj razini baci oko 280 000 tona hrane, odnosno oko 72 kilograma hrane po stanovniku. S obzirom na to, Hrvatska stoji bolje od europskog prosjeka od 131 kilograma, pozicionirajući se kao druga zemlja EU-a s najmanje otpada od hrane po stanovniku, odmah nakon Slovenije.
Međutim, od ukupne količine otpada od hrane na godišnjoj razini u Hrvatskoj, čak 76% dolazi iz kućanstava – znatno više u usporedbi s prosjekom EU-a od 54%. To Hrvatsku smješta na vrh ljestvice po udjelu hrane bačene u domaćinstvima.
Tržišna vrijednost hrane bačene u EU-u procjenjuje se na ukupno 132 milijarde eura.
Hrana se prema istraživanjima najviše baca zbog lošeg planiranja kupnje, pripreme preobilnih obroka, isteka rokova trajnosti te nepoznavanja razlike između oznaka „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do”. Najčešće se bacaju namirnice s kratkim rokovima trajnosti poput svježeg mlijeka, mesa i ribe, zatim voće i povrće i pekarski proizvodi.
Potaknuta ovim statistikama, ideja je kulinarske radionice bila educirati sudionike kako smanjiti bacanje hrane primjenjujući jednostavne savjete poput planiranja obroka, pravilnog skladištenja i korištenja ostataka. Uz vodstvo poznatog hrvatskog chefa Melkiora Bašića i pratnju stručne savjetnice iz HAPIH-ovog Centra za sigurnost hrane, Vlatke Buzjak Služek, sudionici su učili o iskoristivosti ostataka od hrane, ali i o pravilima sigurnosti hrane kojih se treba pridržavati prilikom pripreme obroka.
U radionici su sudjelovale osobe iz javnog života, food blogeri i influenceri, uključujući Doris Pinčić, Moranu Zibar, Luciju Lugomer, Nanu Nadarević, Milu Butorca, Sandru Rončević, Maju Jalšovec, Sonju Švajhler, Slađanu Ostić i Igora Jadana. Učili su kako pripremiti ukusna jela od ostataka hrane, poput arancina di rosi u umaku od rajčice, club sendviča i riblje paštete, ali i kako ispravno rukovati hranom, pripremati je i skladištiti, a sve s ciljem da opremljeni novim znanjima i vještinama nastave educirati građane koji na društvenim mrežama prate njihov kulinarski i drugi sadržaj.
„Svijest o sigurnosti hrane ključna je za zdravlje svakoga od nas. Zato putem ove radionice, kao i drugih aktivnosti u okviru kampanje „Safe2Eat“, želimo osnažiti pojedince da prepoznaju i primijene najbolje metode očuvanja kvalitete i sigurnosti svoje hrane te osigurati da pravilne prakse postanu norma u svakom kućanstvu”, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a.
Fokus je radionice bio na smanjenju bacanja hrane i pripremi obroka od ostataka koje mnogi bace u otpad, iako je ta hrana iskoristiva.
„Previše hrane se nepotrebno baca, ali uz malo kreativnosti svaku namirnicu možemo iskoristiti do maksimuma te ostatke hrane transformirati u ukusne obroke. Preporuke su jednostavne, i njih se svi možemo pridržavati – kupite što vam treba i koliko vam treba, poslužite manje količine hrane, svi ostaci se mogu pohraniti u hladnjak i iskoristiti drugi dan, zamrzavajte ostatke hrane, pretvorite ostatke u kompost i naučite značenje datuma „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do”. Ovo je prilika da promijenimo naše navike i pokažemo kako svaki komadić hrane ima svoju vrijednost”, rekao je chef Melkior Bašić.
Cilj je edukativne kampanje „Safe2Eat“ povećati informiranost potrošača o sigurnosti hrane koju konzumiraju, potaknuti ih da kritički o njoj promišljaju te ojačati njihovo povjerenje u sustav sigurnosti hrane Europske unije, koji je među najstrožima na svijetu te jamči da je hrana u Hrvatskoj i cijelom EU-u sigurna za konzumaciju. U svojoj četvrtoj godini kampanja se bavi razumijevanjem oznaka na hrani, rukovanjem hranom, bolestima koje se njome prenose, recikliranjem hrane te promicanjem praksi kojima se može smanjiti bacanje hrane. Osim u Hrvatskoj, kampanja se provodi u još 16 država članica EU-a.
Više informacija o sigurnosti hrane i savjeta kako smanjiti otpad od hrane može se pronaći na stranici „Safe2Eat“: https://www.efsa.europa.eu/hr/safe2eat.
FOTO: Ratko Mavar
| Usporedba bacanja hrane | ||
| Europska unija | Hrvatska | |
| Ukupno (t) | 59 200 000 | 278 838 |
| Otpad po stanovniku (kg) | 130,85 | 71,93 |
| Ekonomski trošak (€) | € 132.000,00 | € 1.151,41 |
| Primarna proizvodnja (%) | 7,77 % | 14,02 % |
| Proizvodnja i prerada (%) | 18,75 % | 3,38 % |
| Distribucija (%) | 8,12 % | 1,47 % |
| Catering i hoteli (ugostiteljstvo) (%) | 11,14 % | 5,28 % |
| Kućanstva (%) | 54 % | 75,85 % |
[1] https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/images/e/e0/Foodwaste_2024_09_25_data2022.xlsx