Site icon Zagreb danas

Dio kontejnera iz državnih robnih zaliha koristi se za pandemiju, dio u Petrinji

Ministarstvo gospodarstva je u ožujku, kad su krenule korona-epidemija i najave oko moguće karantene, objavilo koliko Hrvatska ima strateških robnih zaliha te koliko mogu trajati, piše Index.hr.

Prema tadašnjim podacima, ukupna vrijednost strateških robnih zaliha u Republici Hrvatskoj je iznosila oko 537 milijuna kuna i bila je dostatna za opskrbu cjelokupnog stanovništva za 30 dana.

Ako bi se u Hrvatskoj dogodio slučaj proglašenja karantene, aktivirao bi se sav potreban asortiman robnih zaliha, poručili su tada iz Ministarstva gospodarstva.

U priopćenju su naveli kako su strateške robne zalihe strukturirane tako da osiguravaju najosnovnije potrebe u prvobitnom udaru i nakon njega s obzirom na tip elementarne ili druge vrste nepogode, a sastoje se od prehrambenih i neprehrambenih proizvoda i to:

Prehrambeni proizvodi:

Žitarice (pšenica, kukuruz, riža), tjestenina, meso, mesne i riblje konzerve, voda za piće u bocama, cjelodnevni suhi obroci, sol, šećer, ulje, sir, mlijeko u prahu, dječja hrana i ostalo (jaja u prahu, džem, smrznuto i konzervirano povrće).

Neprehrambeni proizvodi te oprema za smještaj i zbrinjavanje stanovništva:

naftni derivati (benzin, dizel gorivo), kontejneri za stanovanje, autocisterne za prijevoz vode, plovila za spašavanje, pumpe za vodu, hidraulični alat za spašavanje iz ruševina, mobilne brane za obranu od poplave, strojevi za punjenje vreća pijeskom, posteljina komplet (jastuk, plahta, deka), šatori za smještaj, vreće za spavanje, kreveti, sredstva za dezinfekciju vode i prostora, deratizaciju i dezinsekciju, zaštitna oprema (maske, kombinezoni, rukavice), ostalo (isušivači, agregati, setovi prve medicinske pomoći, čizme i dr.)

Državna tajna

“Spremišta robnih zaliha smještena su na više lokacija diljem zemlje. Sukladno članku 9. i 11. Zakona o strateškim robnim zalihama (NN, 87/02 i 14/14) lokacije na kojima se skladište robne zalihe klasificirane su stupnjem tajnosti kao državna tajna, odnosno ‘Vrlo tajno’, te iz tog razloga ne možemo dostaviti podatke o istima.

Kontrola strateških robnih zaliha provodi se nekoliko puta godišnje, a posljednja je provedena u periodu od 02. do 31. prosinca 2019. godine. Redovitom godišnjom kontrolom utvrđeno je da svi skladištari ispunjavaju sve ugovorne obveze kako u količinama roba, tako i u roku valjanosti, uvjetima skladištenja (za pojedine robe režimsko skladištenje), pakirnoj ambalaži i slično.

Za potrebe Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, Robne zalihe su početkom veljače započele s isporukom zaštitnih antivirusnih odijela i maski za potrebe priprema za izvjesno moguću, a naknadno i pojavu koronavirusa, kao i isporukom kontejnera za potrebe sanitarnih službi na graničnim prijelazima prema zahtjevu Nacionalnog stožera civilne zaštite. Ističemo kako se u svakom od ovih slučajeva iz strateških robnih zaliha interveniralo odmah u roku od nekoliko sati, te da će se isto tako i ubuduće ispoštovati svaki zahtjev Nacionalnog stožera civilne zaštite ili drugog mjerodavnog tijela”, izvijestili su tada.

Gdje su kontejneri iz državnih robnih zaliha?

U Izvješću podnesenom Hrvatskom saboru, krajem 2019. godine u strukturi strateških robnih zaliha u 2019. godini najveću vrijednost činilo je 14 vrsta proizvoda (80.95% ukupnih zaliha) dok su ostali proizvodi činili 19.05% ukupnih zaliha. Najveću vrijednost činila je pšenica 18%, višenamjenske cisterne 15%, eurodizel gorivo 12%, kukuruz 8%, juneće meso u živom i šatori po 6%, cjelodnevni suhi obrok i mesne konzerve i pumpe za vodu po 4%, svinjsko meso u živom i riblje konzerve 2%, te kontejneri za stanovanje i plovila 1%.

U dokumentu je pisalo i da je među neprehrambenim proizvodima 15 agregata, 32 višenamjenske cisterne te šest šatora. Broj kontejnera nije bio objavljen, no i njih je također 100 do 200.

Gdje su ti kontejneri sada? Svi su u upotrebi zbog korone i zbog potresa, kažu nam iz Ravnateljstva civilne zaštite. Kako doznajemo, njih nešto više od 200 je u upotrebi za potrebe testiranja i drugog vezanog za koronu, dio ih je u upotrebi još zbog zagrebačkog potresa, a dio je, otprilike 15, prebačen u potresom pogođena područja. Što se tiče agregata, više desetaka njih prebačeno je također u Glinu i Petrinju.

Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH je još 23. listopada izvijestilo kako su do tada postavili 212 kontejnera. “137 kontejnera je postavljeno za provedbu mjera zaštite zdravlja od COVID-19 dok je 75 kontejnera postavljeno za smještaj ljudi nakon potresa u Zagrebu i Krapinsko-zagorskoj županiji. Svi kontejneri dolaze preko Ravnateljstva za robne zalihe koje je obzirom na povećane potrebe, a temeljem zahtjeva Stožera CZ RH osiguralo još dodatnih 50 kontejnera”, stajalo je u priopćenju.

Ministar Horvat danas je kazao kako se koristi sve što je raspoloživo u sustavu strateških robnih rezervi te dodao da danas na teren ide još 86 kontejnera, prema prioritetima koje definiraju lokalni stožeri civilne zaštite, a samo jučer je dostavljeno 26 agregata.

foto: unsplash

Exit mobile version