Iako smo godinama u školskim udžbenicima čitali kako je prvi dan proljeća 21. ožujka, kako piše Jurica Miljak, meteorolog Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a, proljeće već odavno, točnije više od dvadeset godina započinje dan ranije – 20. ožujka…
Godišnje kruženje Zemlje oko Sunca po ekliptici još se naziva i “tropska godina”, a to je zapravo period između dva uzastopna prolaska Sunca kroz tzv. proljetnu točku – proljetna ravnodnevica ili ekvinocij. Trajanje te jedne godine, u kojoj Zemlja okruži Sunce, ne može se izraziti u cijelom broju, stoga po preciznim astronomskim izračunima godina traje 365,24219 (odnosno 365,25 dana). Ta četvrtina dana svake se četiri godine spaja u jedan dan, pa imamo prijestupnu godinu, rekao je Jurica Miljak, dipl. ing., meteorolog Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a za HRT.
To pitanje riješila je još julijanska reforma kalendara (Gaj Julije Cezar, 46. god. pr. Kr.). Međutim, ako to usporedimo s pravom tropskom godinom, brojke se ne poklapaju. Tropska godina je zapravo kraća, u prosjeku, za 11 minuta i 15 sekundi, što znači da u samo 4 godine, naraste na 45 minuta, što pak u 400 godina čini razliku od 4500 minuta, odnosno puna 3 dana i tri sata.
Proljeće počinje 21. 3.? I ne baš!
Dakle, proljeće je najkasnije, dakle 21. ožujka, u prošlom ciklusu (1600. – 2000.)počinjalo početkom 20. stoljeća, pa se tako i moglo dogoditi da u razdoblje najvećeg zamaha školstva, dakle i procvata pismenosti i općeg obrazovanja, a u drugoj polovici tog stoljeća i zamaha informatičkog društva, uđemo s podatkom da proljeće počinje 21. ožujka – što je postalo neko opće mjesto, a vjerojatno i stvar našeg “komoditeta” kojeg se sada nerado odričemo – zaključuje Miljak za HRT.
FOTO: Pixabay