Zabrinuti širenjem drugog vala pandemije u Hrvatskoj i velikim brojem žrtava, 26 istaknutih hrvatskih liječnika i znanstvenika iz zemlje i inozemstva objavilo je apel javnosti i iznijelo preporuke za prevladavanju teške javno-zdravstvene i društvene krize u Hrvatskoj.
Obraćamo se javnosti duboko zabrinuti širenjem drugog vala pandemije u Republici Hrvatskoj i velikim brojem žrtava o kojima svakodnevno doznajemo u javnim glasilima. Odlučili smo javno obznaniti naše preporuke u prevladavanju ove teške javno-zdravstvene i društvene krize u Hrvatskoj, istaknuli su u apelu i poručili da se samo velikom solidarnošću i zalaganjem cijelog društva možemo oduprijeti ovom velikom izazovu.
“Željeli bismo se ograditi od svih izjava koje su temeljem pogrešnih podataka uvjeravale javnost tijekom mjeseca studenog da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu učinkovite. Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa znanstvenim spoznajama”, istaknuli su u apelu.
Aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije
Kada se utvrdi da je širenje zaraze izmaklo kontroli, potrebno je, naglašeno je, preventivno i bez odgode aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće. Time se poštuje načelo prevencije, tj. sprečava se pojava velikog broja zaraženih, umjesto da ih se mora liječiti, uz preopterećenje bolnica zaraženim osobama.
Nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači, pojašnjava se, da trebaju postojati jasni kriteriji kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi provode ti testovi, kako se pribrajaju “vjerojatni slučajevi” te na internetu trebaju biti javno dostupni svi ti podaci.
Ustrojiti javno dostupan registar; više testirati
Također je, navodi se dalje, potrebno ustrojiti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitaliziranih osoba, bolnica gdje su osobe hospitalizirane te raspoloživih kapaciteta pojedinih bolnica za zbrinjavanje COVID-19 bolesnika uz točan broj postelja za liječenje bolesnika kojima je potrebno intenzivno liječenje i respiratora. Nadalje, broju umrlih u bolnicama od COVID-19 treba svakoga dana pribrojiti i broj umrlih izvan bolnica. Ti podaci trebaju biti javni i sasvim vjerodostojni, poručili su.
U uvjetima intenzivnog širenja zaraze i gubitka kontrole nad epidemijom, potrebno je znatno više i odlučnije testirati, kako bi se udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih smanjio na niže od 5 posto sa sadašnjih 30-tak posto. Odvajanjem zaraženih i njihovih kontakata od nezaraženih osoba znatno ćemo brže suzbiti epidemijski val, podsjeća se.
Određivanje ključnih epidemioloških parametara
Potpisnici apela ističu da zdravstvenim ustanovama i epidemiološkim službama diljem Hrvatske treba u razdobljima intenzivnijeg širenja zaraze organizirati znatnu pomoć u osoblju i sredstvima, kako bi se uložio najveći mogući napor u otkrivanje i izoliranje zaraženih te pravilnom liječenju oboljelih.
Zalažemo se i za uvođenje jasno definiranog sustava “semafora” te regionalizaciju, kako bi se potaklo stanovništvo u pojedinim sredinama da održava zarazu pod kontrolom svojim ponašanjem i time izbjegava uvođenje automatiziranih i unaprijed propisanih mjera. Tražimo određivanje ključnih epidemioloških parametara na osnovu kojih se uvode ili ukidaju određene protuepidemijske mjere, kako bi se smanjila neizvjesnost u društvu, poručili su.
Iskrena i transparentna komunikacija s javnošću; povratiti povjerenje u osobe koje upravljaju krizom
Potrebno je unaprijediti komunikaciju o pandemiji, kako bi se povratilo povjerenje u osobe koje upravljaju krizom. Razumije se da, kao stručnjaci, ne preporučujemo odluke u kojima ista pravila ne bi vrijedila za sve u društvu, ili gdje se mjere politiziraju i prilagođavaju pojedinim društvenim skupinama. Potrebno je, ističe se u apelu, razumjeti da je ovo problem cijelog hrvatskog društva i pogođeni smo svi zajedno te se samo velikom solidarnošću i zalaganjem cijelog društva možemo oduprijeti ovom velikom izazovu.
Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti te jasna pravila koja vrijede za sve jednako, stoji na kraju apela istaknutih hrvatskih liječnika i znanstvenika, koje poslao u ime svih potpisanih prof. dr. Ivan Đikić.
Apel su potpisali prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, prof dr. sc. Nenad Ban, doc. dr. sc. Ilija Brizić, prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, prof dr. sc. Ivan Đikić, prof. dr. sc. Stipan Jonjić, doc.dr.sc. Vanda Juranić Lisnić, dr. sc. Petra Klepac, dr. sc. Vanja Klepac-Ceraj, prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, doc. dr. sc. Vladimir Krajinović, doc. dr. sc. Marko Kutleša, prof. dr. sc. Pero Lučin, dr. sc. Krešimir Luetić, prof. dr. sc. Igor Mezić, prof. dr. sc. Bojan Polić, prof. dr. sc. Kristijan Ramadan, prof. dr. sc. Igor Rudan, doc. dr. sc. Marija Santini, prof. dr. sc. Mihaela Skobe, dr. sc. Saša Srića, prof dr. sc. Igor Štagljar, prof. dr. sc. Goran Tešović, prof. dr. sc. Andrej Trampuž, dr. sc. Boris Ujević i dr. sc. Domagoj Vučić.
Beroš: Znanstvenici apelom poslali ipak ohrabrujuću poruku
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da je 26 znanstvenika zabrinutih širenjem Covida-19, svojim preporukama za prevladavanje koronakrize ipak poslalo ohrabrujuću poruku temeljenu na struci i znanosti, na čemu se temelje i stavovi i preporuke Nacionalnog stožera.
“Oni u ovom trenutku šalju ipak jednu ohrabrujuću poruku jedinstvenog stava struke, jer je dosad bilo nekoliko različitih tonova, motiviranih bilo osobnim ili znanstvenim nadmetanjem, koji su bili kontraproduktivni i kontradiktorni i nisu pridonijeli fokusiranju javnih poruka prema građanima”, izjavio je Beroš nakon sjednice Vlade.
Naglasio je i da su odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite temeljene na struci i znanosti, pa je iz apela hrvatskih znanstvenika vidljivo kako je i većina iznesenih mišljenja i zahtjeva u suglasnosti sa stavovima i preporukama Stožera, dodao je ministar zdravstva.
“Naša jedina polazišna točka je znanosti i kada se tako gleda, kada maknu određene taštine, različita promišljanja, onda dolazite do toga da je većina tih stvari unisona i na tragu zajedničkog promišljanja, a cilj nam je isti – spriječiti širenje koronavirusne infekcije”, rekao je.
Komentirajući izjavu varaždinskog župana Radimira Čačića koji je prozvao najodgovornije da su lagali tvrdeći da oštrije mjere protiv koronavirusa ne daju rezultate, Beroš je rekao kako je Stožer podržao oštrije mjere u toj županiji te je jasno da će smanjenje kontakata smanjiti širenje virusa.
“Tu nema disonantnih tonova i sigurno nitko namjerno nije prikazivao neučinkovitost mjera. Čarobnog štapića nema, prilagođavali smo se iz dana u dan i kada pogledate rezultate u Europi i svijetu, nema velikih odudaranja”, istaknuo je Beroš.
Dodao je kako Hrvatska i dalje ima veliki broj oboljelih od Covida-19, ali ipak se vidi stagnaciju porasta bolesnika koji trebaju respirator.
