Dan je to kada bismo trebali itekako dobro promisliti o ovom našem komadiću Zemlje, osvrnuti se oko sebe i razmisliti što bi svatko od nas mogao napraviti kako bismo sačuvali prelijepi Mediteran
U Parku Maksimir do kraja 2021. godine izgradit će se ili obnoviti dvanaest infrastrukturnih objekata, u sklopu projekta “Gradski prozori u prirodu”.
Kreće se u uređenje Prvog i Drugog maksimirskog jezera te pristaništa za čamce, radi se poučna šetnica, napravit će se Centar za istraživanje urbane bioraznolikosti, Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske, Bioforenzični laboratorij te prikaz vodenih staništa, piše Jutarnji.
U Drugom maksimirskom jezeru revitalizirat će se populacija riba te izgraditi bioremedijacijski otočić koji pomaže prirodnom pročišćavanju vode. Uredit će se hortikultura Parka Maksimir.
Plan je bio obnoviti Maksimir onako kakav je nekada bio.
Jezera, čamci, pristaništa, čipkasti bijeli most, drveće, slap, sve uređeno prema uzoru na 19. stoljeće. Problem je što arhivski nacrti postoje samo za objekte unutar parka, no ne i za krajolik i popratne manje građevine, zbog čega su se konzervatori i arhitekti koristili starim fotografijama iz 19. i s početka 20. stoljeća, što je posebno bilo važno za rekonstrukciju čipkastog drvenog mosta i slapišta koja se nalaze između Prvog i Drugog jezera.
No, zahvaljujući upornosti arhitekata iz Organizacije za planiranje i arhitekturu (OPA) koji su tražili fotografije u arhivima i monografijama, uspjelo se doći do originalnog izgleda po kojemu je u konačnici i napravljena rekonstrukcija.
“Čamcima će se moći ploviti po Prvom jezeru gdje će biti napravljena i pristaništa. Obnovit će se i kiosci koji se nalaze uz jezero, šetnica, parkovna oprema, no najveći zahvat bit će uz čipkasti most. On je sada u derutnom stanju, kao i slapić ispod njega koji sada više podsjeća na brzac. Nakon rekonstrukcije cilj nam je da svaki posjetitelj može s Lavljeg mosta u zoološkom vidjeti bijeli čipkasti most i u daljini paviljon. Baš onako kako se i nekada moglo”, kaže Jurica Ambrožić iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo za Jutarnji.
Radovi za ovaj cjelokupni projekt su počeli još u listopadu prošle godine, a planiran završetak je pred kraj 2021. godine kada će posjetitelji na raspolaganju imati jedan potpuno novi, ali u isto vrijeme i stari, Park Maksimir.
Dan je to kada bismo trebali itekako dobro promisliti o ovom našem komadiću Zemlje, osvrnuti se oko sebe i razmisliti što bi svatko od nas mogao napraviti kako bismo sačuvali prelijepi Mediteran
Besplatan program uključuje selekciju video-radova međunarodnih i domaćih umjetnika: Mire Manojlovića, Ane Hušman, Ivana Faktora i Zdravka Mustaća, razgovor s Vladislavom Kneževićem i predstavljanje hrvatskog grupnog eksperimentalnog video projekta Topografije mogućeg