EP: Sudjelovanje javnosti u odlučivanju i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša ne poštuje se

Građanima i nevladinim udrugama mora se omogućiti sudjelovanje u zastupanju zaštite okoliša na sudu, istaknuli su europarlamentarci.

Sudjelovanje javnosti u odlučivanju, pristup pravosuđu u pitanjima okoliša i pristup informacijama temeljne su odredbe Aarhuške konvencije koju bi, prema uspostavljenoj Aarhuškoj uredbi, sve zemlje članice Europske unije trebale poštivati, no mnoge to ne čine, upozorili su zastupnici u Europskom parlamentu (EP).

Aarhuška konvencija je konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u pitanjima okoliša, potpisan je 1998. a na snagu je stupila 2001. godine a Europski parlament traži da se u EU-u, sukladno konvenciji, u cijelosti poštuje pravo javnosti na sudjelovanje u takvim postupcima.

Prijedlogom EP-a se želi revidirati uredba od 2006. godine o primjeni Aarhuške konvencije na institucije i tijela Unije.

U raspravi i usvojenom izvješću, EP je naglasio da provedba europske Aarhuške uredbe trenutno nije u skladu sa sadržajem konvencije, posebice kada se radi o pravu građana da odlučuju o zelenim pitanjima.

Mnogima diljem Europske unije uskraćena je mogućnost da pred europskim sudovima brane svoje pravo na zdravo zeleno okruženje tj. stabilnu klimu.

Da bi se europski Zeleni plan realizirao i doveo do trajnih promjena, javnost (pojedinci), aktivisti i nevladine udruge moraju biti pokretačka snaga zelene tranzicije i dobiti sredstva za aktivno sudjelovanje u razvoju i provedbi novih politika, naglasili su zastupnici.

Ljudmila Novak iz Europske pučke stranke (EPP) kazala je da se “građani prečesto nalaze u situaciji u kojoj niti jedna institucija ne želi preuzeti odgovornost i poduzeti odgovarajuće mjere u slučaju ekološke katastrofe”.

Ljudi na koje izravno utječu klimatske promjene i nepogode, kao što su toplinski valovi, suše i šumski požari, moraju imati pristup pravdi, složila se socijaldemokratkinja Jytte Guteland (S&D).

Nezavisni eurozastupnik iz Hrvatske, Ivan Vilibor Sinčić naveo je primjer Hrvatske kao dokaz neusklađenosti sadržaja i provedbe Aarhuške konvencije.

“Ideja Aarhuške konvencije je pravo naroda da ga se pita i da sudjeluje u pitanjima okoliša. Hrvatske građane pita se samo pro forme, a glavnu riječ oko projekata vodi otpadna mafija. (…) Vrijeme je da komisija odluči je li cilj EU fondova izgraditi funkcionalne projekte za građane ili subvencionirati otpadnu mafiju i s njom povezanu političku klasu”, izjavio je hrvatski parlamentarac.

Novim prijedlogom, stoga, EP želi revidirati sadržaj Aarhuške uredbe u korist nevladinih udruga i svih “običnih” građana kako bi se osigurao kvalitetniji pristup pravdi i transparentniji uvid u dokumentaciju o ekološkim pitanjima.

U svrhu uključivanja građana u zakonodavne ekološke postupke, potrebna je potpuna transparentnost podataka o primjerice genetski modificiranim organizmima (GMO), pesticidima i stanju šuma, objasnila je Marie Toussaint u ime kluba Zelenih.

Revizijom Aarhuških propisa, EP zahtijeva da se prošire trenutne ovlasti nevladinih organizacija tako da i one imaju administrativni nadzor akata EU-a koji utječu na okoliš.

Dosad su administrativni nadzor mogli zatražiti isključivo pojedinci izravno povezani s ekološkim problemom.

Usvojeno izvješće, osim toga, navodi da će u budućnosti svaki pravni akt koji je u suprotnosti s europskim pravom o okolišu, moći biti revidiran, bez obzira na ciljeve njegove politike.

foto: unsapalsh

Tagovi: aarhuška uredba, klima, okoliš, zagađenje, zaštita okoliša,